DANAS JE VELIKI UTORAK! Sećamo se poslednjih Hristovih pouka, beseda i osude fariseja!
Kako nam saopštava Evanđelist Matej, u utorak stradalne nedelje ujutru, Gospod Isus Hristos proveo je u Jerusalimskom hramu gde je poučavao.
Kako nam saopštava Evanđelist Matej, u utorak stradalne nedelje ujutru, Gospod Isus Hristos proveo je u Jerusalimskom hramu gde je poučavao.
Sećamo se dolaska Arhanđela Gavrila, koji je Bogorodici javio blagu vest da će začeti Isusa Hrista.
Doktorka kaže da je na osnovu priče monahinje Teodore napisala i tekst "Zidanje kamena radosti".
Statistika pokazuje da brak kao zajednica prolazi kroz ozbiljna iskušenja, dok se porodični odnosi sve češće lome pod pritiskom savremenih izazova.
Ovaj dan se smatra i pretprazništvom Blagovesti, te je vreme za mir, molitvu i izbegavanje svađa i sukoba.
Prema predanju, ovog dana se sećamo Josifa, sina Jakovljevog i proklete smokve.
U pravoslavnom kontekstu, koren ovog izraza povezuje se sa grčkom rečju hagios, što znači sveti, kao i sa izrazom Hagion Oros, jednim od najvažnijih duhovnih središta pravoslavlja.
Svaki odnos, koji ostane opterećen nepravdom, ostavlja trag i u duši čoveka.
Prva razlika se najpre ogleda u pripremi za sahranu.
Razlika u računanju vremena dovodi do toga da se datum Vaskrsa često ne poklapa, iako je suština praznika ista - proslava Hristovog vaskrsenja i pobede života nad smrću.
Proslavljanje ovog sveca, danas se preklopilo sa praznikom Cveti.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe."
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Prema crkvenom predanju, u viđenju mu je najavljeno stradanje, a on je prihvatio iskušenje i ostao veran Hristu do poslednjeg trenutka.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.