TREBA LI NA DAN SLAVE IĆI NA GROBLJE I POSETITI GROBOVE PREDAKA: Otac Gligorije rešio veliku dilemu vernika
Dan slave nije samo trenutak veselja, već i prilika za duhovno sabranje i sećanje na sve one koji su doprineli da se ta tradicija očuva.
Dan slave nije samo trenutak veselja, već i prilika za duhovno sabranje i sećanje na sve one koji su doprineli da se ta tradicija očuva.
U Aleksandriji je stekao svetsku učenost, ali i spoznao Gospoda Isusa Hrista i krstio se.
Često se događa da baš u danu porodične radosti i blagoslova nešto pođe po zlu: javi se nesloga, nervoza, sitna prepirka ili iskušenje koje pomuti raspoloženje.
Pravoslavna duhovnost nas uči da svaka reč ima težinu i da je odraz unutrašnjeg stanja čoveka.
Upravo preko vračara i gatara, đavo pokušava da uđe u tuđe živote, da razori porodice, posvađa ljude, poseje sumnju i strah, i da čoveka odvoji od Hrista.
Bio je prvi vojvoda cara Konstantina Velikog.
Krštenje je početak, temelj, ali ne i završetak duhovnog puta.
Nije retkost da baš u tim najtežim trenucima, u nama nikne osećaj da nas je Bog zaboravio.
Posle trideset godina, prepodobni Prohor se u snu javio caru Diogenu i opomenuo ga rečima: "Zašto, Diogene, zaboravi svoje pređašnje haljine i mene starca? Postaraj se da mi podigneš makar mali hram".
Za Mitrovske zadušnice uvek bi pre izlaska na groblje trebalo otići na liturgiju.
Sveti oci uče da tuga može da zarobi dušu jače nego bilo koja druga strast.
Suština ovog čina nije u spoljašnjoj formi i pravilima, već u iskrenosti molitve i ljubavi s kojom se sveća pali.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Kodrata po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog Jeroteja Atinskog. Katolička crkva slave Svetog Franju Asiškog, Jevreji obeležavaju Simhat Toru, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog starca otkriva zašto i mali prinos pred Bogom ima posebnu vrednost kada se uz sveću setimo onih koji prolaze kroz patnju, nevolju i teške životne trenutke.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.