HLADNOĆA, IZVOR, MESTO LJUBAVNOG SASTANKA... Da li znate kako su srpski manastiri dobili imena: Ovo je njihova zadivljujuća priča
U daljem tekstu vam otkrivamo kako su ti dragulji pravoslavlja dobili imena.
U daljem tekstu vam otkrivamo kako su ti dragulji pravoslavlja dobili imena.
Kroz odgovore naših učesnika, istražujemo kako ljudi doživljavaju i prepoznaju ove datume, i koliko im znače.
Priča o crkvi počela je krajem 1920-ih godina sa dve žene, Elizabet Šelenberg i Narisom Koks Vanderlip.
Protojerej-stavrofor Dušan Kolundžić objašnjava da ovaj simbol ima istoriju koja seže u antičko doba.
Datum Uskrsa se računa, u zavisnosti od Crkve, po julijanskom ili gregorijanskom kalendaru, što ponekad dovodi do razlike u datumima od nekoliko nedelja.
Priča počinje još na prelasku iz 19. u 20. vek. Tada su Srbi u Splitu za svoju crkvu kupili svojim novcem plac od 5.100 kvadratnih metara.
Manastir se gradio u dve faze, prva u periodu kraja 13. i početka 14. veka, a druga oko 1322. godine, sa arhitektonskim osobinama raške škole.
Istorija ove svetinje usko je povezana sa dolaskom Srba u Panonsku niziju i njihovim trudom da očuvaju pravoslavnu veru i tradiciju na tim prostorima.
U Sabornoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice, simbolu vere i nade, patrijarh Jovan služio je svetu liturgiju, šaljući moćnu poruku duhovnog povratka i postojanosti hrišćanstva u Siriji.
Crkva Svetog Save ima dugu istoriju. Osnovali su je Srbi 1894. godine.
Jaki potresi jačine 4,8 stepeni po Rihteru osetili su se širom Halkidikija, Soluna, pa čak i u susednim državama. Nadležne službe su u pripravnosti, dok monasi mirno poručuju: „Uzdamо se u Boga.“
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Crkveni Tipik određuje i dane kada se opelo ne služi.
Dete koje ne nauči šta su čast, zahvalnost, trpljenje i dobrota, teško će pronaći mir čak i ako poseduje sve ovozemaljsko.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.