EVO KAKO JE IZGLEDAO KRALJEVIĆ MARKO: Ovaj manastir nosi njegovo ime i čuva fresku sa njegovim likom (FOTO/VIDEO)
Do danas su u svetinji ostali sačuvani i kameni ikonostas, pet prestonih ikona i fragmenti polijeleja.
Do danas su u svetinji ostali sačuvani i kameni ikonostas, pet prestonih ikona i fragmenti polijeleja.
Dvorsku kapelu je oslikao Uroš Predić. Nova patrijaršija je sagrađena u neorenesansnom stilu.
Iako su naši praznici često obeleženi spoljnim svečanostima, važno je zapitati se koliko je ta spoljašnja svečanost uistinu ukorenjena u duhovnoj stvarnosti. Mnogi ljudi, kako Sveti Teofan primjećuje, ne razumeju pravu važnost praznika ili im se ta važnost čini zamagljenom. Samo retki, istinski posvećeni, mogu da dožive i osete duboko značenje tih dana. Pitanje koje Teofan postavlja jeste: koliko se od onoga što ulažemo u prazničnu spoljašnjost zapravo daje Gospodu i našim bližnjima? Prečesto sve nestaje u ličnim uživanjima i sujetama, dok je istinska duhovnost zanemarena. Gospod, u svojoj providnosti, vidi sve – On ne može biti prevaren.
Zašto katolici i pravoslavci ne slave Božić istog dana i zašto su neki pravoslavci slavili Hristovo rođenje 25. decembra, a drugi će 7. januara, objašnjava kulturolog i verski analitičar Jovan Janjić.
Ovaj zvuk nije samo poziv na molitvu, već nosi duboku duhovnu poruku, povezanu sa istorijom, tradicijom i verom. To je simbol nade i Božje milosti, koji je prešao put od drevnih truba do modernih zvonika.
Mi smo razmna bića, dogovorom sve možete i ljubavlju da rešite, rekao je iguman manastira Nimnik, otac Jelisej.
Naime, iz našeg naroda se polako ovaj pozdrav izobičavao, a Srbi su prihvatili tuđe odnosno prevode tuđih pozdrava, pa smo došli do toga da nam je danas uobičajeno, da kada sretnemo nekoga kažemo "dobro jutro, dobar dan ili dobro veče", a on nam otpozdravi na isti način.
Dimitrije Avdejev, kao pravoslavni hrišćanin i lekar sa 25 godina iskustva, smatra da mnogi psihički poremećaji potiču od grešnog načina života, odnosno od strasti i poroka koji duboko ukorenjuju dušu čoveka.
Iguman manastira Rukumija naglašava moć molitve, posta i pokajanja, upozorava na opasnost roditeljskih kletvi i objašnjava kako priprema za svetu tajnu pričešća donosi duhovni mir i blagodat.
Trojica verskih lidera, patrijarh Jovan, patrijarh Ignjatios-Efrem II i patrijarh Josif, osvetljavaju ključne korake ka nacionalnom pomirenju i izgradnji budućnosti Sirije zasnovane na suživotu i međusobnom poverenju.
U trenutku duboke unutrašnje dileme, mitropolit limasolskog doživeo je čudo – u poslednjim trenucima svog života, sveti Porfirije mu je telefonom pružio duhovnu snagu i blagoslov, koji su ga uputili na put poslušanja, prepun izazova, ali i duhovne svetlosti.
U tišini kelija i hladu maslinjaka nastaje blagi napitak koji čuva duh molitve, a uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja možete ga pripremiti i vi — u svom domu, s verom i mirom u srcu.
Judaizam, kao vera čvrsto utemeljena u Božijem otkrivenju i istorijskom iskustvu, nosi univerzalnu poruku o veri, pravdi, znanju i odgovornosti. Njegove vrednosti i duhovna dubina i danas nadahnjuju milione vernika i poštovalaca širom sveta.
Dok danas jurimo za egzotičnim receptima i brzom hranom, jedno skromno, a čudesno jelo od piletine i belog luka podseća nas kako su naše bake kuvale – tiho, s ljubavlju i bez žurbe. Otkrivamo recept za ćerviš, zaboravljeni klasik domaće kuhinje koji greje i telo i srce.
Mnoga deca u Beogradu, Nišu ili Novom Sadu nisu čula za Deževu i Miščiće. Vode ih na ekskurzije u Grčku i Tursku, a zaobilaze postojbinu Stefana Nemanje i Svetog Save, kazuje penzionisani profesor Mirko Popovac, koji svakodnevno prolazi pored ostataka Saborne crkve Nemanjića.
U zapisima iz 1901. i 1902. godine, ovaj ruski svetitelj predvideo je vreme kada će se svetinje gaziti, greh uzdizati, a istina izvrnuti u laž — i ostavio poruku koja i danas može da spase dušu i narod.
Nova saborska odluka o uklanjanju spomenika s „nepoželjnim porukama“ ponovo ponižava srpsku patnju – smatra mitropolit zvorničko-tuzlanski i upozorava da je ovo nastavak tihe diskriminacije Srba, čak i nakon smrti.
Odluka da se 12. maj proslavlja kao dan Svetog Vasilija Ostroškog proglašena je neustavnom, iako je ovaj svetitelj vekovima duhovni stub Nikšića i simbol vere za milione pravoslavnih vernika širom regiona.