JECAJI DOK BAGERI ŠIRE GROBLJE U KOČANIMA: "Crkva čini sve da nevina deca budu ispraćena dostojanstveno"
Dok se tlo otvara da primi prerano ugašene živote, Crkva pruža utehu i blagoslov, ispraćajući nevinu decu molitvama i himnom „Vječnaja pamjat“.
Dok se tlo otvara da primi prerano ugašene živote, Crkva pruža utehu i blagoslov, ispraćajući nevinu decu molitvama i himnom „Vječnaja pamjat“.
U srcu Srema, mladi učenici okupljeni u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice osetili su snagu molitve i vere, dok im je sveštenstvo uputilo blagoslove za uspešan put u životu i službi narodu.
Ova ikona "Umekšanje zlih srca", poznata i kao "Sedam strela", postala je simbol nade i duhovne pomoći za obolele koji leže u bolničkoj postelji.
Za pravoslavne vernike, ćutanje je put samospoznaje i duhovnog rasta, jer kroz tišinu dolazi do unutrašnje transformacije i spasenja.
Jedna od većih svetinja manastira Hilandara je i bunar Svetog Save. Nalazi se ispod prozora kelije u kojoj se upokojio Sveti Simeon Mirotočivi 1200. godine.
U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve.
U znak poštovanja prema žrtvama tragičnih događaja iz 2004. godine, vernici su se okupili u svetinji, i podsećajući na borbu i snagu srpskog naroda na Kosovu i Metohiji.
Pre nekoliko dana papa se zahvalio svima koji se mole za njega, posebno deci, uključujući i onima koji su došli u Gemeli bolnicu kako bi izrazili svoju bliskost.
Prvu arhijerejsku liturgiju u nedovršenom hramu Presvete Trojice u Vlasenici, služio je mitropolit Hrizostom, a sasluživali su arhimandrit Luka, protojereji-stavrofori Dušan Spasojević, Ilija Ilić i Ljubomir Prijović, kao i đakoni Miloš Ilić i Dejan Vuković.
Nadaleko poznat manastir Ilinje je mesto gde ljudi traže spas oslanjajući se na snagu molitve i duhovnika oca Isaiju.
Nekada nezaobilazan na trpezama naših predaka, bob je danas retkost u domaćoj kuhinji. Ovo starinsko, posno jelo krije bogatstvo ukusa i tradicije, donoseći toplinu i nostalgiju u svaki zalogaj.
Bog poziva ljude da se obrate Njegovoj volji i traže pomoć, jer samo onda mogu biti zaštićeni.
Njegova sposobnost da se obraća ljudima u svim prilikama, kako u dobrim, tako i u teškim vremenima, ostavila je dubok trag.
U Hramu Hrista Spasitelja, u prisustvu patrijarha Kirila i predsednika Ruske Federacije, obeležen je Vaskrs 2025. godine — u znaku molitve za pravedni mir i ujedinjenje hrišćanskog sveta.
Minut nakon što smo zakoračili u 20. april, Hram na Vračaru ispunili su plamenovi sveća, miris tamjana i glasovi vernika u sabornosti — potvrđujući da vera u vaskrslog Hrista nadilazi i tamu i vreme.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog 1993. godine, u tišini drevne Optinske pustinje, dogodio se svirepi zločin koji je ostavio neizbrisiv trag na savremenoj crkvenoj istoriji. Ubistvo trojice krotkih slugu Božijih otvorilo je pitanja o duhovnoj borbi, zlu koje vreba i svetosti koja ne umire — čak ni u smrti.
Ukoliko je zaborav hleba koji silazi s neba dublji, utoliko je pohlepa čovekova za bogaćenjem, novcem i uživanjem veća i nezajažljivija, govorio je patrijarh Pavle.
U trenucima kada radosno kličemo „Hristos vaskrse!“, duša se najdublje osvećuje molitvom. Otkrivamo zašto je čitanje Akatista Vaskrsenju Hristovom najsnažniji način da istinski doživimo smisao Praznika nad praznicima.