SMEHOM I JEVAĐELJEM POBEDIO SVOJE MUČITELJE: Danas slavimo Svetog mučenika Evpla, zbog kog su mnogi primili veru Hristovu
Nevina hrabrost arhiđakona iz Sicilije privukla je mnoge ka Hristu, a njegove čudotvorne mošti i danas čine čuda.
Nevina hrabrost arhiđakona iz Sicilije privukla je mnoge ka Hristu, a njegove čudotvorne mošti i danas čine čuda.
Molitveno se sećamo arhiđakona koji je hrabro stajao za Hrista i učio snazi vere čak i pred smrću, ostavljajući duhovno nasleđe koje nadahnjuje i današnje generacije.
Njegove propovedi u Judeji, Makedoniji i Etiopiji, kao i hrabrost pred smrću, i danas inspirišu svakoga ko želi da ostane veran svojoj veri.
On je hrišćanski svetitelj koji je bio episkop grada Kizika u 7. veku.
Kao mladić upoznao se sa verom Hristovom, ostavi neznaboštvo i krstio se.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Preobraženje Gospodnje je događaj opisan u Jevanđeljima Novog zaveta tokom kojeg je Hrist postao kao svetlost.
Ne zna se tačno, da li je i ovaj prorok bio ubijen ili je umro prirodnom smrću, ali poznato je da je bio sahranjen u svome selu, i da su mu mošti pronađene, zajedno sa moštima proroka Avakuma.
Sveti mučenik Ipolit rođen je i vaspitan kao neznabožac i radio je kao nadzornik tamnica u Rimu. Njegov život se promenio kada je u tamnicu bio zatvoren arhiđakon Lavrentije.
Srpska pravoslavna crkva molitveno se seća njihove hrabrosti i nepokolebljivosti pred smrću, koja ostaje večni podsetnik na snagu vere u Hrista.
Neka Sveta Marina bude zaštitnica naših domova i naše dece. U veri i ljubavi da joj pevamо.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Pouka svetogorskog starca pokazuje kako smirenje, dobrota i iskreno pokajanje mogu promeniti svaki unutrašnji život, bez obzira na učestalost bogosluženja.
Kako je nastala pometnja oko kalendara, šta je dogma o Vaskrsu i zbog čega vreme merimo netačno – u svom autorskom tekstu koji prenosimo u celosti objašnjava sveštenik Stevan Stefanović ističući da veru ne smemo da merimo pogrešno.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje