TRI DANA PRED SMRT IZGOVORIO JE NEVEROVATNU STVAR: Sutra slavimo Svetog sveštenomučenika Polikarpa Smirnskog!
Kada su ga sudija savetovale da se odrekne Hrista i prizna rimske bogove, rekao je: "Ne mogu promeniti bolje za gore!"
Kada su ga sudija savetovale da se odrekne Hrista i prizna rimske bogove, rekao je: "Ne mogu promeniti bolje za gore!"
Imena svirepo ubijenih mučenika do danas su otala neotkrivena.
Još kao dete otišao je u manastir, zamonašio se, i sve do duboke starosti proveo je vreme u postu, molitvi, bdenju i neprestanom trudu.
Iza njegovog života, najpoznatija je ostala priča o tome kako je u jednom trenutku u njegov grad došao neki mađioničar i opsenar Iliodor koji je svojim lažima zavodio omladinu.
Svo troje su skončali u stravičnim mukama.
Pred smrt proveo je četrdeset dana u postu i molitvi na grobu apostola Petra, moleći ga da mu javi da li su mu gresi oprošteni.
Njemu se dok je tamnovao, prema predanju, lično javio Isus Hristos.
Svetih dvanaest mučenika postradali su u vreme cara Dioklecijana.
Njega je lično krstio Sveti apostol Pavle.
Bio je vrlo ugledan vlastelin u Carigradu pre nego što se zamonašio.
Sveti Simeon je otac Svetog Save, a doba njegove vladavine smatra se prelomnim periodom u srpskoj istoriji i kulturi.
Tri puta su ga jeretici udaljavali sa mesta arhiepiskopa i progonili u Jermeniju.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Mnogi uz novac i kartice čuvaju lik Hrista, Bogorodice ili svetitelja, ne znajući da takav odnos prema svetinji može biti pogrešan.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.
Od Studenice do Žiče, a potom do Hrama Svetog Save, Prepodobna Anastasija Srpska okupila je narod koji sada pred njenim kivotom zastaje u molitvi.