NAJBOLJA SLANA TORTA ZA SLAVU: Ukusno predjelo koje oduševljava sve goste
Ovo predjelo ne samo da osvaja savršenom kombinacijom ukusa, već je i prava vizuelna poslastica idealna za krsnu slavu, ali i svaku proslavu.
Ovo predjelo ne samo da osvaja savršenom kombinacijom ukusa, već je i prava vizuelna poslastica idealna za krsnu slavu, ali i svaku proslavu.
Pripremite tradicionalno jelo uz savršen balans mlevenog mesa, aromatične začine i lagano krčkanje, kombinaciju ukusa koja će oduševiti svakoga ko je proba!
Slavski kolač zapravo simboliše Hrista, koji je hleb života, a vino kojim se kolač preliva prilikom osveštavanja označava Hristovu krv, koja je tekla iz njegovih rana. Odmah nakon osveštavanja, ukućani uzimaju po komadić kolača, a zatim ga seku i služe drugim gostima uz ručak.
Sa prodorom i prihvataljem hrišćanstva na našim prostorima, Srbi su (jedini) nastavili sa ovom tradicijom, a smtra se da ju Sveti Sava, prvi arhiepiskop Srpske pravoslavne crkve, slavu, kakva se danas slavi, uveo u crkvene okvire.
Iako se tokom vekova mnogo šta menjalo u životima i običajima našeg naroda, slava je čuvana kao najveća svetinja i upražnjavala se i u ratovima, i u igznanstvima, i u bolnicama i kada se imalo i kada nije.
Čuvajući veru od sujeverja i osnažujući duhovnu povezanost kroz običaje, važno je oslanjati se na Hrista i crkvena pravila, poput onih vezanih za proslavu Svetog velikomučenika Prokopija, koji vernicima pomažu da duhovno napreduju i osnaže svoju zajednicu.
Manastirski kompleks posvećen svetim besrebrnjacima vekovima okuplja pripadnike svih religija, koji dolaze tražeći duhovni i telesni lek kod moštiju ovih svetitelja, koje počivaju u ovoj svetinji.
Na hramovnoj slavi u Pritoci, paroh bihaćki, otac Slaviša Milinović, obavio je sveti čin krštenja u prisustvu četrdeset vernika. Ovaj svečani trenutak osvetlio je put vere, ljubavi i zajedništva, podsećajući na mučenički život Srba i pružajući novu nadu za obnovu crkve.
Mitropolit zahumsko-hercegovački Dimitrije predvodio je na Duhove liturgijsko slavlje i čin rukopoloženja u obnovljenom svetilištu, podstičući mnogobrojni okupljeni verni narod na jedinstvo i nadu.
Isusova najava silazak Duha Svetoga bila je ključna za širenje Hristove vere među ljudima. Zbog toga ovaj praznik simbolizuje ne samo Hristovu pobedu nad smrću već i posvećenje misiji vernika da šire Božju reč
Slojevi slanine, mesa i kuvanih jaja u kombinaciji sa orasima i brusnicama, za bogat i ukusan slavski obrok.
Na ovaj dan nikako ne valja dremati preko dana jer će se onda biti bunovan, pospan i bolešljiv preko cele godine, a izuzetak su oni koji su već “zgrešili” i spavali na Đurđevdan. Takođe veruje se da će onoga ko se danas ogreši i ne ispoštuje apostola Marka stići kazna u vidu oluja i gromova koji će mu uništiti imanje. Markovdan se smatra “blagim danom”, vremenom za odmor i molitvu.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Bez jaja i mlečnih proizvoda, ovaj kremasti namaz može biti idealan izbor za dane posta na ulju, kao predjelo ili dodatak omiljenim jelima.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
U besedi za utorak pete sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, vladika Nikolaj, opisuje trenutak kada izgovor prestaje da pripada govorniku i počinje da se vraća kao posledica.