PAPA FRANJA PRIKLJUČEN NA KISEONIK: Prognoze nisu dobre, evo kako se sada oseća poglavar Rimokatoličke crkve
U nedeljnom večernjem izveštaju, Medijsko odeljenje Svete stolice pružilo je sledeće medicinske informacije o stanju papa Franje.
U nedeljnom večernjem izveštaju, Medijsko odeljenje Svete stolice pružilo je sledeće medicinske informacije o stanju papa Franje.
Krvni nalazi ukazali su na blago početno otkazivanje bubrega, ali su lekari uvereni da je situacija pod kontrolom, dok milioni vernika uzdižu molitve za ozdravljenje Svetog Oca.
Papa Franja je hospitalizovan u bolnici Agostino Gemelli u Rimu u petak, 14. februara, zbog bronhitisa.
Lekari su potvrdili da je papa posebno podložan plućnim infekcijama jer je kao mladić oboleo od pleuritisa i jedan deo plućnog krila mu je odstranjen.
Papa Franja je u bolnici od 14. februara, a sada su stigli najnovji podaci o zdravlju poglavara Rimokatoličke crkve.
Portparol Mateo Bruni obavestio je novinare u Medijskom odeljenju Svete Stolice o zdravstvenom stanju pape, hospitalizovanog u rimskoj poliklinici zbog infekcije disajnih puteva.
Papa je primio euharistiju i provodio trenutke odmora s molitvom i čitanjem.
Sveto tlo Atosa predstavlja duhovnu kuću pravoslavni narod, ali posebno su interesantne činjenice vezane i za jedinu bolnicu na poluostrvu, koja se nalazi u srpskom manastiru.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Iako sveštenička služba pripada muškarcima, žene u praksi nose veliki deo života parohije – od pojanja i čitanja bogoslužbenih tekstova do brige o bogosluženju i rada sa vernicima.
Od Marije Magdalene do gotovo zaboravljenih imena – otkrivamo ko su bile žene koje su ponele miro, šta su zatekle na mestu Hristovog pogrebenja i zbog čega se njihova uloga i danas tumači na različite načine.
Upozorenje velikog srpskog duhovnika 20. veka razotkriva uzrok koji mnogi izbegavaju da priznaju i pokazuje zašto se izlaz ne traži oko nas, već u ličnoj promeni.