KAD VAM KRENE U ŽIVOTU, OBAVEZNO OVO URADITE! Sveti Jovan Zlatousti kaže da ćete tako "umnožiti radost"!
I dobro i loše je od Gospoda.
I dobro i loše je od Gospoda.
Jedna jednostavna, a snažna pouka sa Svete gore pokazuje da i najmanji napor u molitvi i učenju može promeniti život i vratiti unutrašnji mir.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu mesopusne sedmice pokazuje da ljubav i poslušnost prema Bogu određuju naš put više nego lična volja.
Pravoslavna duhovnost uči da se zlo ne pobeđuje zlom, već dobrim, i da se istinska pobeda ne ostvaruje nad drugim čovekom, već nad sobom.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak Sedmice bludnog sina otkriva da se daleko od očiju drugih, u srcu, rađa ono što može pokvariti reči i dela.
Iskušenja skidaju iluziju samodovoljnosti i podsećaju čoveka da nije gospodar sopstvenog života, već biće koje zavisi od Božje milosti.
Pravoslavlje uči da čovek nikada nije sam, čak i onda kada mu se čini da je ostavljen od ljudi.
Bez Boga nema istinske pomoći, ističe arhimandrit Stefan.
Snaga majki dece sa posebnim potrebama nije u rečima, već u svakom ustajanju kada su već slomljene, u svakom koraku koji prave umesto svog deteta i u ljubavi koja ne zna za granice.
Sve što stvara anksioznost nikada ne može biti od Boga, zaključuje mitropolit.
Čovek, zaslepljen emocijama, često vidi samo ono što gubi, a ne i ono što gubitkom dobija.
U Jevanđelju, Hristos ne obećava lak život, ali obećava da neće ostaviti one koji idu putem krsta.
U pravoslavlju se naglašava da Bog ne stvara zlo niti uživa u ljudskoj patnji, ali dopušta iskušenja radi duhovne koristi.
Navikli smo da veru pretvaramo u spisak zahteva i obećanja, ali Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u jednoj kratkoj misli ruši tu logiku i vraća nas na pitanje koje ne može da se zaobiđe: šta zapravo znači stati pred Boga bez trgovine i bez računa?
Pravoslavna mudrost podseća da se istinski oslonac ne traži u prolaznom, već u večnom, jer samo ono što je ukorenjeno u Bogu ne može biti iznevereno.
Sveti oci su svedočili da se mir ne nalazi u izbegavanju stradanja, već u pravilnom odnosu prema njemu.
Pravoslavna Crkva na zle pomisli gleda kao na demonske napade i deo neprekidne duhovne borbe koju čovek vodi tokom čitavog života.
Crkva nas uči da se istinska snaga ne rađa iz samodovoljnosti, već iz smirenja i svesti da bez Boga ne možemo ništa učiniti.
U besedi za 32. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava: nije pitanje velikih grehova, već tih malih, svakodnevnih odluka koje oblikuju čitav život i pokazuju kojoj strani pripadaš.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 32. ponedeljak po Duhovima objašnjava zašto prava vlast pripada onima koji slede Hrista i kako svetitelji nalaze istinsku nagradu izvan zemaljskih sila.
Smirenje se u pravoslavlju smatra vrhunskom vrlinom ne zato što potiskuje druge vrline, već zato što ih u sebi sabira i osmišljava.
Kada se makar jedna osoba u porodici iskreno i postojano moli, ona postaje duhovni oslonac svima drugima, iako to često nije vidljivo spolja.
Dok svet traži sigurnost u materijalnom, priča ovog podvižnika Počajevske lavre otkriva da prava snaga leži u molitvi i poverenju u Boga.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
U besedi za 30. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da prava veličina dolazi iz predanosti i krotkosti pred Bogom.
Bez Boga, čak i blagostanje nema snagu, a stradanje postaje neizdrživo.
U besedi o Josifu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto zavist, kleveta i poniženje nisu kraj priče, već početak puta na kome Bog sam preuzima reč.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 29. subotu po Duhovima, kroz priču o Jakovu pokazuje da tiha snaga vere može nadvladati strah, nepravdu i otvoriti put spasenju.
Kroz priču o praocu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da je istinska snaga u postojanosti, hrabrosti i tihoj poslušnosti Božjoj volji.
Iako su po svojoj suštini korisna, čovek ih često doživljava kao uzroke svog bola i tuge, a neretko i kao nepravdu.
U besedi za 29. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da susreti sa svetima oblikuju ljudske živote i pozivaju na potpuno predanje.
Kada vera postane deo svakog postupka i odluke, ona prirodno privlači pažnju, ne zato što se ističe, već zato što se razlikuje.
Čovek može sakriti svoje postupke od drugih, može se predstaviti drugačijim nego što jeste, ali ne može sakriti misli, želje i dela pred Bogom.
Otac Nektarije kaža da Bog sve vidi i sve zna.
U besedi za 28. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva gde zaista počinje zlo i kako duh dobrote vlada svime što postoji.
Mitropolit Antonije Blum ostavio je za sobom riznicu beseda i svedočanstava koja nas podsećaju da se vera najdublje pokazuje onda kada smo spremni da damo i ono što nam je poslednje.
U besedi za 28. sredu po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da je izvor svega što je pravedno i blagotvorno samo Bog, dok zlo dolazi iz ljudskog srca, i objašnjava zašto je važno prepoznati pravu prirodu Stvoritelja.
Lična molitva u domu sve češće se proglašava dovoljnim odgovorom, ali tumačenje sveštenika Alekseja Maljukova pokazuje zašto takav stav menja smisao Crkve i slabi samu veru.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća nas da Bog otkriva nebeske misterije onima čija su srca spremna da prime istinu, otvarajući pogled na dva sveta u kojima vlada Njegova ljubav.
Bogohulne misli se javljaju iznenada, protiv čovekove volje, i donose ružne, neprimerene predstave o onome što je verniku najsvetije.
U besedi za 26. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različita mera milosti oblikuje našu odgovornost, poziva na poštovanje darova bližnjih i pokazuje zašto svaki dar, bez obzira na veličinu, nosi dublju pouku.
Mnogi misle da se Bogu prilazi kroz neprekidni napor i kaznu nad sobom, ali pouka svetogorskog starca otkriva zašto taj smer često vodi u umor, a ne u mir.
Pravoslavlje naglašava da roditelj treba da bude blizak detetu, ali ne i potčinjen.
Čovekovo srce stvoreno je za mir, čistotu i blagost, dok gnev izvire iz gordosti.
U besedi za 26. utorak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako jedinstvo vernih pretvara običnu molitvu u neizbrisiv hvalospev Bogu.
Strasti izobličavaju čovekovu volju, menjaju način na koji posmatra svet, a neretko i način na koji vidi sebe i druge.
Primećeno je da se u crkve i manastire ne odlazi pretežno radi lične koristi i da bi se nešto izmolilo od Boga.
Protojerej Vladimir Pučkov objašnjava gde je granica između iskrene potrebe i pogrešnog oslanjanja na Stvoritelja kao na izvor lakog rešenja.
U svojoj besedi za 24. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da jedini mir ne dolazi od pravila, već od Božanske ljubavi koja uklanja granice i ujedinjuje verne.
Pravoslavna tradicija uči da se Bog otkriva kroz ljubav, milosrđe i nepokolebljivu vernost, kao onaj koji ne napušta svoje stvorenje čak ni onda kada se ono udalji od njega.
Kako pravila zasnovana na hrišćanskim vrednostima oblikuju karakter i veru deteta, a popustljivost ili pogrešna disciplina mogu imati teške posledice.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žiški u besedi za 24. utorak po Duhovima razotkriva kako vaskrsli Hristos otvara ljudskom biću horizonte nevidljive veličine i večnog spasenja.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 23. nedelju po Duhovima otkriva unutrašnju snagu vere i način da pronađemo mir i harmoniju u svetu koji često izgleda razbijeno.
Veliki duhovnik sa Svete gore objašnjava zašto se u braku često susretnu karakteri koji na prvi pogled ne idu zajedno i kako se upravo u tim odnosima krije put ka duhovnoj zrelosti.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
U svojoj knjizi o unutrašnjem miru otac Simeon Kragiopulos ne nudi utehu, već put do slobode od nevidljivog pritiska koji vlada životom modernog čoveka.
Kada voliš u Hristu, tada ne gledaš na tuđe slabosti, već vidiš u svakom čoveku lik Božiji.
Njegova volja nije uvek ono što očekujemo, ali uvek vodi ka onome što nam je potrebno i što će nas oblikovati i učvrstiti u veri.
U besedi za 23. sredu po Duhovima, svetitelj pokazuje da nijedno blago na nebu i zemlji ne može nadmašiti Božju prisutnost i da samo Bog donosi istinsku radost i snagu duši.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Vest o njegovom upokojenju objavila je Parohija Svete Trojice u Roterdamu.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.