DANAS JE LAZAREVA SUBOTA! Slavimo pobedu života nad smrći i poslednje Isusovo čudo!
Lazareva subota, poznata i kao Vrbica, slavi se uvek u subotu neposredno pre Cveti, što znači da datum varira iz godine u godinu, zavisno od datuma Vaskrsa.
Lazareva subota, poznata i kao Vrbica, slavi se uvek u subotu neposredno pre Cveti, što znači da datum varira iz godine u godinu, zavisno od datuma Vaskrsa.
Došao je odnekud na Sinajsku goru kao šesnaestogodišnji dečko i tu ostao, najpre kao poslušnik, potom kao otšelnik i najzad kao sinajski iguman do svoje osamdesete godine, kada je i skončao oko 563. godine.
Brak u pravoslavnom učenju nije samo društvena institucija, već sveta tajna — zajednica dvoje ljudi koju je Bog blagoslovio i učinio svetom.
Što se tiče slavljenja Vaskrsa, slave i svih ostalih crkvenih praznika, kad neko blizak se upokoji, to nije isto, kao i svetsko slavljenje, objasnio je otac Srba.
Njegova trpeljivost ostavila je ogroman utisak na građane, zbog čega su počeli da mu se dive i žale ga, i zbog čega su i spuštali cenu hrama skoro ni do čega, samo da bi on ostao u životu.
Građenje sreće na nesreći drugih ne samo da je nepošteno, već nas vodi ka iskrivljenom poimanju uspeha – onom koje je daleko od hrišćanske ljubavi i zajedništva.
Razmatrajući stih iz Knjige proroka Isaije, Sveti Teofan Zatvornik podseća da prava snaga posta ne leži samo u uzdržanju, već u praštanju, milosrđu i istinskoj pravdi prema bližnjem.
Tek kada je car umro, carica Teodora je sabrala sve ispovednike iz progonstva u prestonicu, utvrdi pravoverje, i naredi da se svete ikone unesu u hramove Božje. Tada je i prepodobni Ilarion bio pušten na slobodu.
Po svetim ocima sveća je i žrtva, ili još bolje rečeno milostinja za naše zdrave, bolestne ili upokojene, a za njih je i palimo.
Nedelja je u pravoslavnoj tradiciji poseban dan.
Život je sada posebno težak, ali znate li zašto? Da, jer su se ljudi potpuno udaljili od izvora života – od Boga, govorio je starac Jovan.
Zlu Jevrejku, koja je Matronu ubila, stigla je jeziva kazna.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
U besedi za petak 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o trenutku kada je Isus, stojeći pred osudom i porugom, izgovorio istinu koja nadilazi svaku ljudsku presudu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Benedikta Nursijskog po starom i Svetu Matronu Solunsku po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Ruperta, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Počivši iguman manastira Denkovac, razotkrio je kako slobodna volja i nevidljivi anđeo čuvar štite svakog čoveka od zla u svakodnevnom životu.