JEDINSTVENI SPOMENIK NA SVETU NALAZI SE U SRBIJI: Obeležen simbolima 4 religije, krije strašnu priču i bio oskrnavljen
Čačani još uvek na ovom mestu pale sveće u znak sećanja na žrtve svih ratova i ratnika koji su umrli, svaki za svoju otadzbinu.
Čačani još uvek na ovom mestu pale sveće u znak sećanja na žrtve svih ratova i ratnika koji su umrli, svaki za svoju otadzbinu.
Kada je car Justinijan hteo da prenese mošti Svetog Dimitrija iz Soluna u Carigrad, iskočile su plamene iskre od groba i čuo se glas: "Stanite, i ne dirajte!" I tako su mošti Svetog Dimitrija ostale zauvek u Solunu.
Stradanje stanovnika Negrana, čiji je gradonačelnik bio Sveti Areta, počelo je kada je Dunaan, Jevrejin i gonitelj hrišćana, opkolio i nezakonito preuzeo grad i zahtevao da se svi odreknu Isusa Hrista.
Povodom nesreće na novosadskoj železničkoj stanici, paroh u Perlezu Aleksandar Nišević poziva na duboko preispitivanje i promenu – da u tuzi i patnji prepoznamo Božju opomenu, da svako od nas pronađe svoj deo odgovornosti i preduzme korake ka istinskoj ljubavi i brizi za bližnje.
"Staza suza" u Jerusalimu predstavlja emotivno putovanje vernika koji se suočavaju s bolom, tugom i nadom. Ova putanja se često povezuje s patnjom Isusa tokom njegovih poslednjih trenutaka na Zemlji.
Caru Julijanu Odstupniku prorekao je smrt, posle čega ga je ovaj stavio na jezive muke, a posle naredio i da mu odseku glavu.
Sveti Teofan u svojoj misli za 19. sredu po Pedesetnici, kroz reči Gospodnje, podseća nas na važnost ravnoteže i pravog trenutka u svemu što radimo. Kada kaže "Svatovima ne priliči da poste dok je ženik sa njima“ (Lk. 5,34), ističe da među vrline i podvige treba uneti smisao i pravu meru. U našim životima često se susrećemo s iskušenjima da delamo van vremena i prostora koji nam je dodeljen. Međutim, neblagovremena dela, iako mogu delovati plemenito, gube svoju vrednost ako nisu u skladu s trenutkom. Gospod je stvorio svet u ravnoteži i skladu, pozivajući nas da i mi težimo harmoniji u svojim delima.
Karp je bio episkop Tijatirski, a Papila đakon. Obojica su bila rodom iz Pergama, gde su i postradali za hrišćanstvo od namesnika Valerija, a u vreme cara Dekijeva.
Muzički performans u Nacionalnoj operi u Štutgartu izaziva brojne kontroverze i uznemirenje među hrišćanskom zajednicom širom sveta, otvarajući pitanje granica umetničke slobode u savremenom društvu.
Sve do kraja Drugog svetskog rata na slave u gradovima se najčešće išlo bez darova. U selima se, pak, gledalo da se donese nešto što domaćinima treba, a deci ono što će ih obradovati.
Naučnici su otkrili izuzetno retku biljku iz pećine severno od Jerusalima, staru ceo milenijum. Iako još nije donela ni cvet ni plod, njena lekovita svojstva već otkrivaju neprocenjivo blago drevnih vremena i Božijeg promisla.
Vera u Hristovo ovaploćenje i Njegovu žrtvu oblikuje naš odnos prema drugima. Prava ljubav prema bližnjima podrazumeva spremnost da se žrtvujemo za njih. U tom kontekstu, svetitelj ističe važnost samoodricanja i unutrašnjeg preporoda – samo u Hristu čovek može postati nova tvar. Sveti Teofan jasno ukazuje da ljubav, vera i zajedništvo sa Hristom idu zajedno. Očekivati da se sačuva moralni poredak bez vere je uzaludno. Čovek se mora celokupno ostvariti kroz ljubav koja proističe iz duboke vere.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.