OVAKO TREBA POSTUPITI, POSTOJI 2 ISHODA: Da li je dozvoljeno uzimanje lekova tokom Ramazana i kako se to reguliše
Tokom Ramazana, muslimani jedu u dva perioda: pre zore (sahur) i nakon zalaska sunca (iftar).
Tokom Ramazana, muslimani jedu u dva perioda: pre zore (sahur) i nakon zalaska sunca (iftar).
Dok su ljudi u tišini tražili utehu, snažan potres je zatreseo zemlju, odnoseći nevine živote u Mjanmaru.
Ovaj čin, koji je brzo postao viralan na društvenim mrežama, mnogima je bio podsetnik na zajedništvo i solidarnost koje su nekada bile karakteristične za ovo podneblje.
U isto vreme, procenat onih koji su se izjasnili da ne pripadaju nijednoj religiji porastao je na 37,2%, što objašnjava pad broja vernika koji posećuju crkve.
Ovaj ramazan provodi u dobrom zdravlju i miru, a kako kaže, komšiluk je uvek lepo pazi.
Nedoumica mnogih muslimanki je da li smeju da koriste parfem izrazitog mirisa, a o tome verski znaoci kažu sledeće.
Džamija nudi uvid u prošlost, ali i podseća na harmoničan spoj prirode i ljudske kreativnosti.
Tokom Ramazana, muslimani ustaju pre zore da pojedu prvi obrok, koji treba da ih drži do zalaska sunca. Taj obrok je obično bogat proteinima i sadrži puno tečnosti.
Cilj je iz Ramazana izaći bolji, zdraviji, duhovno obnovljen, sa oproštenim gresima.
Može li pas u kući pokvariti post? Da li ulja i kreme utiču na post? Saznajte odgovore na najčešće dileme tokom ramazanskog posta prema šerijatskim pravilima.
Tokom ovog svetog meseca, muslimani se odriču hrane i pića od svitanja do zalaska sunca , ali i traže unutrašnji mir, pomirenje i bliskost s Alahom, posvećeni saosećanju, ljubavi i dobroti prema bližnjem.
U islamskom svetu postoje brojna lokalna sveta mesta (Jerusalim, Karbala, Nadžaf, Kom, Kejruan, Mazar-i šarif), ali ona nemaju isti značaj za sve muslimane.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Sabrani verni narod donosili su ikone i sveće, i strpljivo čekali trenutak kada će se oglasiti „Mir Božji, Hristos se rodi!“
Fotografije koje se dele na društvenim mrežama prikazuju dva krsta na nebu iznad manastira kod Leposavića.
Između Rođenja Hristovog i Bogojavljenja, Crkva je sačuvala drevni ritam radosti: deset dana bez posta i bez venčanja - vreme u kome se ne broje sati, već smisao.
Jednostavan starinski desert koji prija posle bogate trpeze i podseća na vreme kada su se najbolji recepti čuvali u fiokama, a ne na ekranima.