ONA JE POČINILA PRELJUBU I TAJ GREH JE OKAJAVALA DO SMRTI! Danas slavimo Prepodobnu Teodoru Aleksandrijsku
Mučena počinjenim grehom, ova svetica se prerušila u muškarca i otišla u muški manastir, ali tamo ju je zadesila nova muka.
Mučena počinjenim grehom, ova svetica se prerušila u muškarca i otišla u muški manastir, ali tamo ju je zadesila nova muka.
Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi 14. ponedeljka po Pedesetnici nas podseća kako se dolazi do ideala i koliko je vaspitanje, koje on očigledno doživljava kao preporod kroz Duha, početak novog, ispravnog života i unurašnjeg rasta..
U jednom momentu počeli su da im dovode bolesnike radi iscelenja i tako su postale, protiv svoje volje, slavne. Kada je za njih čuo knez Fronton izveo ih je pred sud. Međutim, kada ih je video, začudi se njihovoj lepoti.
Iako se tokom vekova mnogo šta menjalo u životima i običajima našeg naroda, slava je čuvana kao najveća svetinja i upražnjavala se i u ratovima, i u igznanstvima, i u bolnicama i kada se imalo i kada nije.
Praznovanje crkvene Nove godine 14. septembra po novom kalendaru, 1. septembra po starom, oslanja se na duboke duhovne i istorijske korene. Ustanovljeno na Prvom vaseljenskom saboru, ovo vreme poziva na obnovu kroz liturgijski ciklus i sećanje na značajne trenutke iz hrišćanske tradicije.
U Hramu Svetog Save iguman manastira Studenica ustoličen je za novog episkopa moravičkog. Nakon ovog svetog čina, poručio je da je Crkva za vikara izabrala starca – ne po godinama, već po iskustvu koje je stekao služeći u srpskoj svetinji skoro tri decenije.
Borina iskustva sa hodočašća ostavila su neizbrisiv trag na njegovu dušu, vodeći ga do smirenja koje je tražio tokom celog života. U tišini svetih mesta, pronašao je unutrašnji mir koji nije mogao da prenese kroz stihove, već kroz svoju veru.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 3. septembra obeležavaju praznik posvećen svecu, jednom od Sedamdesetorice apostola, koji je širio svetlost Hristovog učenja i činio čuda u Edesi, isceljujući bolesne i donoseći veru narodu.
Ovo sveto znamenje, stvoreno bez ljudske ruke, ne samo da je iscelilo obolelog kneza, već je svojom silom spaslo čitav grad od uništenja, ostavivši neizbrisiv trag u srcima vernika kroz vekove.
Sveti Nikolaj Velimirović nam ukazuje na to kako kroz primer Majke Božje vidimo da svakodnevna molitva i oslanjanje na Božju milost vode ka smirenju duše i pripremi za večni život, čak i pred najtežim iskušenjima.
Kako Sveti Jefrem Filotejski i Arizonski vidi Uspenje kao simbol Božanske pobede, ovaj veliki praznik donosi duhovnu obnovu i proslavu večnog života, otkrivajući ulogu Majke Božje kao mosta između neba i zemlje.
Na sveti dan Uspenija Presvete Bogorodice, vernici se okupljaju da na liturgijama proslave ovaj veliki trenutak, podsećajući se značaja pete Božje zapovesti i molitveno se sećajući njenog besprekornog života.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Isusovu molitvu ne zovu slučajno "molitva nad molitvama".
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
U besedi za sredu 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava zašto čoveku put u propast može izgledati privlačnije od puta spasenja i šta donosi povlađivanje strastima i porocima.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Minodoru, Mitrodoru i Nimfodoru po starom kalendaru, dok se po novom obeležava Začeće Svetog Jovana Krstitelja. Katolička crkva obeležava Svetog Pija iz Pietrelčine, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veliki praznik.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.