KO MOŽE ISTERIVATI DEMONE IZ LJUDI: Otac Jovan sve pojasnio - po OVOME ćete ih prepoznati
Upozorio je da ukoliko malo bolje pogledamo svoje okruženje možemo uvideti koliko ljudi ne žele da budu izbavljeni iz greha.
Upozorio je da ukoliko malo bolje pogledamo svoje okruženje možemo uvideti koliko ljudi ne žele da budu izbavljeni iz greha.
Reči ruskog sveca iz njegove knjige „Misli za svaki dan u godini“ podsećaju nas da je prava sloboda dar koji nam donosi Gospod, oslobađajući nas od lanaca neznanja, strasti i uznemirenosti – put ka unutrašnjem miru i večnoj radosti.
U svetu preplavljenom informacijama i vizuelnim iskušenjima, sve češće zaboravljamo da zle misli ne potiču iz naše duše – one dolaze spolja, najčešće s ekrana. Protojerej Pavel Gumerov u svom autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, upozorava na duhovne posledice svakodnevnog konzumiranja medijskih sadržaja.
Deca nisu samo budućnost – ona su sadašnjost koju oblikujemo svakim svojim postupkom, pogledom i rečju.
Kako nas drevni spisi vode ka unutrašnjem miru, duhovnoj snazi i životu ispunjenom ljubavlju, smirenjem i molitvom.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, za subotu četvrte sedmice Velikog posta, svetitelj otkriva duhovnu istinu koja se ne može ignorisati – telesni i krvni život nisu put ka večnosti, već prepreka koju treba prevazići.
Prepodobni Jovan Kasijan u svom delu „Razgovori ave Serapiona“ razmatra glavne strasti koje muče ljudsku dušu, nudeći univerzalne savete za oslobađanje i duhovnu slobodu.
Šta znači post kao „mati celomudrenosti“ i kako nas odvaja od lutanja u grehovnim strastima? Sveti Teofan Zatvornik otkriva duhovnu suštinu ovog svetog perioda i poziva na unutrašnju promenu.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, za subotu siropusne sedmice, Sveti Teofan Zatvornik piše o tome kako je duša, zaboravivši svoje više osobine, od prostih telesnih potreba stvorila strasti koje muče i nju i telo.
U slučaju kada smo zalepljeni za strasti i želimo ih, ali hoćemo i božansku blagodat, tada se dešava strašni sukob u nama.
U svojoj knjizi za 29. subotu po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik otkriva ključne korake za duhovnu borbu – samostešnjivanje kroz ispunjavanje Božijih zapovesti i suzbijanje poročnih želja.
Reči ovog velikog svetitelja, napisane još u 5. veku, s neverovatnom preciznošću oslikavaju moralni pad čovečanstva, ali i nadu u Božiju zaštitu za verne. Sveti Nil Sinajski nas podseća da, uprkos iskušenjima, Hristova svetlost ostaje put ka spasenju.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Kada je na dan pogreba svog muža Ksenija obukla njegovu odeću i tako krenula u pogrebnu povorku, rodbina i njeni prijatelji pomislili su da joj je smrt Andreja Fjodoroviča pomračila razum.
Iskušenja skidaju iluziju samodovoljnosti i podsećaju čoveka da nije gospodar sopstvenog života, već biće koje zavisi od Božje milosti.
Ruski monah iz Pskovsko-pečerske pustinje nas podstiče da preispitamo naš odnos prema telu, lekarima i veri, i otvara temu o kojoj se retko govori javno — da li se isceljenje uopšte uvek meri nestankom bola.