JEVANĐELJE ZA PONEDELJAK, 28. OKTOBAR: Čitanje iz Svetog pisma za 19. ponedeljak po Pedesetnici
Današnja jevanđelja po Luki, začalo 16. (4,38-44), pripoveda o potrebi ljudi za Isusom Hristom.
Današnja jevanđelja po Luki, začalo 16. (4,38-44), pripoveda o potrebi ljudi za Isusom Hristom.
Današnja jevanđelja po Luki, začalo 33 (7,36-50), i po Mateju začalo 104 (25,1-13) pripovedaju o opraštanju grehova i mudrosti.
Današnje Jevađelje po Luki začalo 15. (4,31-36) pripoveda o tome kako je Isus Hrist zapovedio demonu na napusti telo čoveka.
U besedi održanoj posle bogosluženja u Crkvi Svetog Vasilija Ostroškog na Banjici, poglavar SPC je govorio o snazi vere i ljubavi Božje, koja prevazilazi sve ljudske podele i predrasude, pozivajući verne na istrajnost i smirenje čak i pred najvećim iskušenjima.
U trenucima kada je božanska ljubav nadjačala ljudsku slabost, Sin Božji je zaplakao zbog sveta. Ove retke scene pokazuju dubinu Njegovog saosećanja prema ljudskom bolu i patnji.
Zbog zastrašujućih događaja na Bliskom Istoku, koji unose nemir i strah, mnogi se vraćaju rečima svetogorskog monaha iz 20 veka, koje je pre mnogo godina predvideo ono čemu sada svedočimo.
Po učenju jednog od najvećih duhovnika dvadesetog veka, broj koji već više od dve hiljade godina nosi misteriju ima duboku povezanost između ljudske prirode, ekonomije i duhovnosti, a kroz podsećanje na reči Jevanđelja upozorava da se u isto vreme ne može služiti i Bogu i mamonu.
Na današnji dan praznujemo osvećenje preslavnog i prevelikog hrama u Jerusalimu, ne onog što ga car Solomon podigao na gori Moriji, nego onog što ga je car Konstantin sagradio sa majkom Jelenom, i tako očistio i obnovio sveto mesto, oskvrnavljeno neznabožačkim bezbožjem.
U Hramu Rođenja Presvete Bogorodice okupili su se episkopi iz Srbije, Rusije, Libana i Argentine, služeći svetu liturgiju koja je ujedinila pravoslavne vernike iz cele Južne Amerike.
Na praznik Svetog Stefana Tronoškog, posle bogosluženja, vladika Jerotej besedio je o veri, stradanju i večnom životu, ističući da mošti ovog svetitelja treba da nas podsećaju na snagu jevanđeljske ljubavi.
U Hramu Svetog Save iguman manastira Studenica ustoličen je za novog episkopa moravičkog. Nakon ovog svetog čina, poručio je da je Crkva za vikara izabrala starca – ne po godinama, već po iskustvu koje je stekao služeći u srpskoj svetinji skoro tri decenije.
Srpska pravoslavna crkva 6. septembra se seća heroja vere, učenika svetih apostola Jovana i Pavla, koji je u svojoj apostolskoj misiji prošao kroz oganj, divlje zveri i tamnicu, neustrašivo svedočeći Hristovu ljubav do samog kraja svog ovozemaljskog života.
Sveti Teofan Zatvornik nas u svojoj knjizi, 11. četvrtka po Pedesetnici, podseća da trpljenje donosi plod samo ako je usmereno na Gospodnji put. Dok đavo trpljenje na putu dobra prikazuje kao neizdrživo, onaj ko služi strastima misli da mu je lako.
Sveti Teofan Zatvornik nas 10. subote posle Pedesetnice u svojoj knjizi podseća da hrišćanstvo nije samo skup pravila i poredaka, već put unutrašnjeg preobražaja. Jesmo li istinski hrišćani u duhu ili samo po imenu?
Sveti Teofan Zatvornik nas 10. četvrtka posle Pedesetnice podseća na primer fariseja i arhijereja koji su, iako su im oči bile otvorene za istinu, ipak izabrali da ubiju Hrista. Danas, kao i nekada, mudraci ovog sveta odbacuju čuda i istine Jevanđelja, odlučujući se za neverje i neprijateljstvo prema samom Bogu.
Na dan mučeničkog stradanja ovog svetitelja i arhiđakona, sećamo se njegove neprolazne vere i molitvom prizivamo njegovu zaštitu nad svim vernicima.
Osme subote posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi osvetljava tajne duhovnog obogaćivanja i naglašava kako srce, kao riznica dobara, treba biti očišćeno od neprirodnog zla, kako bi se u njemu zadržalo samo zlato - dobra.
Ovaj praznik predstavlja molitveno sećanje na petoricu od sedamdeset apostola, čija su dela i žrtve osvetlila puteve vere kroz istoriju i danas služe kao inspiracija za sve pravoslavne vernike.
Jevanđelje i sveti oci ukazuju na to da prizori koje imamo u snu mogu nositi duboke duhovne poruke, ali je neophodno da im se pristupi sa oprezom i duhovnim razlučivanjem.
U svojoj knjizi, Sveti Teofan Zatvornik šestog petka posle Pedesetnice osvetljava značaj vere i skromnosti, ukazujući na izazove koje gordoumlje i površno posmatranje donose hrišćanima.
U svojoj knjizi za šesti ponedeljak posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik govori o glavnom razlogu zbog kojeg mnogi ne mogu da se uzdignu iznad svakodnevnih briga i dosegnu duhovne visine.
Sveti Teofan Zatvornik pete nedelje posle Pedesetnice u svojoj knjizi osvetljava događaj iz Jevanđelja po Mateju, koji prikazuje sliku ljudi uhvaćenih u zamku svojih starih navika, strahujući od promena koje bi ih mogle podstaći na duhovno buđenje i prihvatanje novih uverenja.
Jedan od najomiljenijih besednika današnjice, protojerej-stavrofor, profesor dr Miloš Vesin, održao je nadahnuto predavanje na temu „Pevati Bogu = staviti svoj život u stihove“, naglašavajući važnost duhovne poezije i ljubavi u svakodnevnom životu.
Ćetvrtog utorka posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nam u svojoj knjizi ukazuje na opasnosti koje nosi stanje duhovne neosetljivosti i opominje nas da su takvi nalik onima koji ne reaguju ni na radost ni na tugu, izgubljeni u modernim učenjima i zabludama progresa.
Treće subote posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas u svojoj knjizi podseća da su oni koji Božje reči stavljaju u praksu slični ljudima koji zidaju kuću na čvrstom temelju, dok su oni koji ne ispunjavaju te reči - poput onih koji zidaju na nestabilnom pesku.
Rođeni u nesvakidašnjim okolnostima, odrastali u sovjetskoj porodici daleko od vere, braća Zinkovski su kasnije pronašli svoj put do monaštva. Njihov duhovni put, ispunjen sumnjama i traženjima, odveo ih je kroz mnoge zemlje i religijske studije, ali su konačno našli mir i ispunjenje u pravoslavlju.
Brat apostola Jakova i sin Josifa drvodelje propovedao je Jevanđelje širom Judeje, Samarije, Sirije i drugih regiona, a njegovo mučeništvo ostaje svedočanstvo nepokolebljive predanosti Hristu.
Bugarska pravoslavna crkva izabrala je mitropolita Danila za novog patrijarha, a poglavar SPC pozdravio je ovaj svečani čin, ističući duhovnu povezanost i bratstvo između dve crkve, kao i važnost zajedničkog svedočenja Hristove vere i propovedanja Jevanđelja.
U Nedelju Svih Svetih, Sveti Teofan Zatvornik nas podseća da Crkva, posle silaska Svetoga Duha, proslavlja sve one koji su postali svetitelji blagodaću Duha Svetoga, koja donosi pokajanje, oprost grehova i vodi kroz borbu sa strastima do čistote.
Ulaskom u ovaj sveti period, u narodu poznat i kao Petrovski post, pravoslavni hrišćani se podsećaju na važnost duhovne discipline, pokajanja i molitve, dok se pripremaju za proslavu velikih svetitelja i nastavljaju put vere koji su započeli apostoli.
Govoreći o napadima na Srpsku pravoslavnu crkvu, patrijarha, episkope i sveštenstvo, otac Velibor poziva na duhovno jedinstvo uprkos iskušenjima i izazovima modernog doba.
U ovom Jevanđelju se govori o tome kako je Isus nadmudrio lažne vernike, koji su hteli da ga prevare.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Prikupljena sredstva je iguman Vatopeda arhimandrit Jefrem ostavio na samovlasno raspolaganje patrijarhu Porfiriju.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.