OVDE SE ČUDA DEŠAVAJU: Vernici hrle u crkvu kod Valjeva i tu nalaze spas! "Tražimo uzrok i krećemo sa molitvama"
Ljudi koji dolaze u crkvu zaista veruju da molitve sveštenika imaju isceliteljske moći.
Ljudi koji dolaze u crkvu zaista veruju da molitve sveštenika imaju isceliteljske moći.
Na dan kada se liturgijski sećamo prenosa moštiju vladike Nikolaja Velimirovića u otadžbinu, njegov Lelić postao je prestonica duhovne sabornosti – u molitvenom jedinstvu naroda i arhijereja iz svih krajeva sveta.
Zatvorenici, zaposleni i sveštenici sabrali su se U novoizgrađenom hramu posvećenom Svetom velikomučeniku Dimitriju, u molitvenom zajedništvu da proslave pobedu života nad smrću.
U prisustvu više arhijereja, monaštva i vernog naroda, molitveno i dostojanstveno proslavljeni praznik Blagovesti i uspomena na Prepodobnog Justina Ćelijskog – blagovesnika srpskog roda, uz snažnu besedu mitropolita Ilariona.
U Sabornom hramu Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski Isihije služio je svetu Liturgiju prve nedelje Velikog posta, govoreći o pobedi Pravoslavlja, značaju ikona i iskušenjima savremenog sveta.
U Nedelju praštanja, episkop valjevski pozvao je vernike na duboko samoproučavanje, odricanje i duhovnu obnovu kroz Veliki post, ističući važnost svakodnevnog truda na duhovnom uspinjanju.
Uz blagoslov vladike Ishiija, u Valjevu je pokrenuta tradicionalna akcija prikupljanja paketića za mališane iz socijalno ugroženih porodica i one narušenog zdravlja.
Predstava o Ocu Justinu Ćelijskom, izvedena u okviru „Tešnjarskih večeri“, oživela je sećanje na velikog svetitelja, dok je Eparhija valjevska ovim zaokružila obeležavanje jubileja duhovnog vođe, čija molitva vodi vernike ka ljubavi prema Bogu, otadžbini i bližnjima.
Na Petrovdan, episkop valjevski služio je liturgiju povodom slave crkve u selu Stave nadomak Valjeva, a posle blagosiljanja slavskih darova održao je nadahnutu besedu.
Dok je trpeo stradanje, zahvaljivao je Bogu i ukoravao cara zbog njegovog neznaboštva.
Ono što ovu crkvu čini posebnom jeste veličanstveni drveni ikonostas iz 18. veka.
Bog nikad ljude ne ostavlje same, pogotovo u teškim iskušenjima.
Najveća zabluda savremenog sveta jeste sigurnost u "novo sutra".
Pouka optinskog starca o fariseju i mitaru pokazuje zašto je svest o sopstvenoj grešnosti dragocenija od uverenja da smo bolji od drugih i zbog čega bez nade u Božiju milost nema pravog puta ka spasenju.
Dok je trpeo stradanje, zahvaljivao je Bogu i ukoravao cara zbog njegovog neznaboštva.
Doktorska disertacija odbranjena u Moskovskoj duhovnoj akademiji donosi istorijsku, kanonsku i bogoslovsku analizu odnosa prvenstva i sabornosti.