SUTRA SU ZADUŠNICE: Otac Dejan objasnio šta naši upokojeni zaista očekuju - najmanje žele ono što mi najčešće činimo
Ne treba od groblja praviti gozbu, jer grob nije trpeza za telo, već mesto molitve za duše, istakao je otac Dejan.
Ne treba od groblja praviti gozbu, jer grob nije trpeza za telo, već mesto molitve za duše, istakao je otac Dejan.
Parasto se može služiti u hramu, na grobu, ali i u domu porodice, u zavisnosti od okolnosti i mogućnosti vernika.
Razlika između osude i brige za bližnjeg je u motivu.
Šta god čovek obeća u zanosu, strahu ili jakim emocijama – to ga kasnije može vezati više nego što je u stanju da ponese, istakao je otac Dejan.
Svrha pričešća jeste duhovno očišćenje, isceljenje duše i tela, učvršćenje vere i priprema za večni život.
Ključ je da praznik provodimo u molitvi, u ljubavi i blagodarnosti Bogu, istakao je otac Dejan.
Pogrebni krst je najčešće izrađen od drveta i na njemu se ispisuju osnovni podaci o pokojniku: ime i prezime, kao i godina rođenja i smrti.
Suština ove prakse nije zabrana radi zabrane, već očuvanje smisla posta.
Slavski kolač se osvećuje da bismo ga jeli i, upravo jedući ga, osvećujemo i sebe i dom u kome slavimo, objašnjava sveštenik.
Ovaj vid ispovesti najčešće se čini na početku ozbiljnijeg duhovnog puta.
Porodično nasilje nije privatna stvar u koju se ne treba mešati, nego zlo koje ugrožava život, dostojanstvo i duhovno zdravlje čoveka, ističe otac Dejan.
Ova praksa, iako duboko ukorenjena u narodu, često dovodi do zabune među vernicima. Protojerej Dejan Krstić nudi dublje razumevanje značaja molitve i paljenja sveća.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao značaj brige o čoveku kao celovitoj ličnosti, posebno ukazavši na mesto molitve u zdravstvenim ustanovama.