ON JE JEDAN OD NAJVEĆIH OTACA PRAVOSLAVNE CRKVE: Danas slavimo Svetog Fotija Carigradskog
Sveti Fotije je na jednom lažnom saboru zbačen sa patrijaršijskog trona, pa je vraćen i opet zbačen.
Sveti Fotije je na jednom lažnom saboru zbačen sa patrijaršijskog trona, pa je vraćen i opet zbačen.
Kada je sudija video koliko je lepa, poželeo je da mu ona bude žena, što je ona kategorički odbila.
Rodom je Misirac i bio je sin uglednih roditelja i srodnik aleksandrijskih patrijaraha Teofila i Kirila.
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje".
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
Ovi svetitelji nisu bili braća po krvi, ali su bili braća po duhu.
Ovaj zajednički praznik ustanovljen je u XI veku, za vreme cara Aleksija Komnena.
Sveti Ignjatije Bogonosac bio je episkop Antiohije i učenik svetih apostola.
Napisao je mnogo knjiga, ali i molitvi.
Kada je svetitelj unesen u Crkvu Svetih Apostola i postavljen u presto patrijaršijski, tada je masa sveta čula iz njegovih usta reči: Mir vsjem!
Članovi ove čestite porodice živeli su posvećeni Bogu sve do kraja svog života. Živeli su i upokojili se u Gospodu u V veku.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na razliku između onoga što prolazi i onoga što ostaje, otvarajući pitanje koje čovek retko postavlja sebi dok ne ostane bez svega.