DANAS JE VELIKI PRAZNIK I CRNO SLOVO! SPC slavi Svetog velikomučenika Pantelejmona!
Hram, posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj gori.
Hram, posvećen ovom svetitelju nalazi se na Svetoj gori.
Trudila se od malena da živi prema Božjim zapovestima.
Ana je sa svojim mužem Joakimom 50 godina živela bez dece, a onda je u poznim godinama rodila Mariju, Presvetu Bogorodicu.
Predanje govori da nije mogla da trpi idolopokloništvo i da joj je poslan anđeo koji ju je prekrstio krsnim znamenjem, nazvao je nevestom Hristovom i poučio je veri.
Postradali su u Likiji 308 godine.
Pod krstom na Golgoti stajala je i Magdalena, i gorko tugovala zajedno sa Presvetom Bogorodicom.
Sahranjen u istoj grobnici gde i Sim, sin Nojev.
Preminuo je rano, imao je svega 33 godine kada se upokojio.
Bili su iz reda 70 apostola.
Kao mladić ostavio je sve i krenuo da propoveda Jevanđelje.
Sva četvorica su bila iz reda sedam đakona i iz sedamdeset apostola.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na razliku između onoga što prolazi i onoga što ostaje, otvarajući pitanje koje čovek retko postavlja sebi dok ne ostane bez svega.