DANAS JE POČELA GLUVA SEDMICA VELIKOG POSTA: Sedam dana kada istina o čoveku izlazi na videlo
Peta sedmica posta, Gluva nedelja, donosi tišinu i pokajanje, pripremajući vernike za Strasnu sedmicu i Vaskrs.
Peta sedmica posta, Gluva nedelja, donosi tišinu i pokajanje, pripremajući vernike za Strasnu sedmicu i Vaskrs.
Sveštenstvo Jerusalimske patrijaršije nastavlja liturgiju iza zatvorenih vrata, dok vernici širom sveta iščekuju čudo Blagodatnog ognja uoči pravoslavnog Vaskrsa.
Milioni vernika širom pravoslavnog sveta čekaju da saznaju hoće li Blagodatni oganj zasvetleti dok sukobi u Jerusalimu prete da prekinu vekovne tradicije.
Bogosluženje ovog dana označava prelomni trenutak Velikog posta - vreme kada se pogled vernih sa ličnog pokajanja usmerava ka tajni Krsta i radosti Vaskrsenja, koja se sve jasnije nazire kako se praznik približava.
Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje.
Protivnici ekumenizma upozoravaju na opasnost od presedana, novih podela i napuštanja ustaljene paschalije bez saglasnosti svih pomesnih Crkava.
Od strogog uzdržanja na vodi do dana razrešenja na ribu – pred vernicima je vreme molitve, praštanja i unutrašnjeg preispitivanja; donosimo raspored po sedmicama, pravila ishrane i najvažnije duhovne smernice.
Mitropolit mileševski poziva vernike na lični preobražaj: kako kroz post i molitvu učestvovati u svetlu Hristovog Vaskrsenja i pronaći unutrašnju radost koja nadilazi svakodnevnicu.
Porodice se okupljaju, običaji oživljavaju, a svaka trpeza skriva poruku o dobroti, zajedništvu i malim delima koja menjaju svakodnevicu.
Kroz tumačenje jevanđelske priče o cariniku i fariseju, sveštenik Sabornog hrama u Baru pozvao je verni narod da se pripremi za uzdržanje u srcu, a ne samo u spoljašnjim oblicima.
Šta stoji iza sedmice u kojoj se ukidaju uobičajeni dani posta i kako ovaj liturgijski „predah“ zapravo priprema čoveka za najzahtevniji duhovni period u godini.
Od "Krvavog Božića", preko bombardovanja Beograda na Vaskrs, do haškog Vidovdana - kako su najvažniji datumi našeg pamćenja birani da postanu dani straha, a ne praznici.
Otkrivamo recept za beogradsku kapamu, kakvu su naše bake spremale za slave i praznike, kada su kuće mirisale na ljubav, a svaki zalogaj bio blagoslov.
Pokretni praznik Prepolovljenje Pedesetnice molitveno proslavlja trenutak u kojem se ujedinjuju Vaskrsenje i Silazak Duha Svetoga na apostole, podsećajući nas na istinsku duhovnu žeđ i neizmernu snagu Božije blagodati.
U knjizi "Misli za svaki dan u godini", ruski svetitelj ostavlja duboku poruku za praznik Prepolovljenja — dan kada Hristos poziva svakoga ko je žedan istine, slobode, oproštaja i mira. Njegove reči i danas bude žeđ za Bogom u svakom srcu koje traži smisao.
U svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“, Sveti Teofan Zatvornik u utorak treće sedmice po Vaskrsu ukazuje da vera koja se oslanja na ljudsku pamet, a ne na Božiju istinu, vodi u jeres, obmanu i propast – i pojedinca i zajednice.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
U pravoslavnoj tradiciji ovaj dan je posvećen neustrašivim ženama – svedocima praznog groba, ali i dvojici tajnih Hristovih učenika koji su ga smelo položili u grob dok su se svi drugi povukli.
U petak druge sedmice po Vaskrsu čitamo snažno svedočenje jednog od najmudrijih duhovnika 19. veka. Sveti Teofan Zatvornik piše o grehu Ananije i Sapfire, ali i o svakome od nas koji zaboravljamo da su Božje oči svetlije od sunca i da vide i najskrivenije pomisli srca.
Na društvenim mrežama ubrzo su počeli da kruže fotografije i video snimci polomljenog krsta na Rtnju. I dok su jedni smatrali da je krst polomljen i oboren od strane ljudske ruke, drugi su istakli da je priroda učinila svoje.
Autentična poruka za ponedeljak druge sedmice po Vaskrsu iz knjige „Misli za svaki dan u godini“ podseća nas da istinsko pokajanje ne sme prestati nakon prazničnih dana, već da mora ostati životvorni plod u našem srcu.
U trenutku kada je sve delovalo besmisleno, Ira je susrela ženu koja joj je pomogla da pronađe svetlost kroz veru i spasi se od propasti.
Sveštenik Borislav Petrić je objasnio značenje tog praznika, ali i napomenuo šta tome prethodi, kako bi obuhvatio dublje i kompletno značenje Pobusanog ponedeljka.
Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote.
Do poslednjeg daha on spasava one koji pokažu i najmanje volje da se spasu.
Nedoumicu je za čitaoce portala religija.rs rešio sveštenik Nenad Stojanović, navodeći šta smemo, a šta ne bi trebalo da radimo sa pokvarenim vaskršnjim jajima.
Duhovno jedinstvo Crkve i nauke – ruski kosmonauti proslavili Vaskrs u kosmosu uz blagoslov ruskog patrijarha.
Ovaj neobični, ali duboko hrišćanski običaj spojio je pagansko nasleđe i katoličku pobožnost u živopisni praznični spektakl koji prkosi zaboravu.
Službe su iste kao i prethodna dva dana.
Vaskršnji utorak, koji sledi, u narodnom verovanju ima posebno mesto – smatra se jedinim “dobrim” utorkom u godini.
U vaskršnjem intervjuu episkop budimljansko-nikšićki ne ostaje nem na pitanja savremenog čoveka, već otvoreno i sa apostolskom smelošću ukazuje na duhovne zablude koje su nas, kao narod, dovele do duhovnog sloma i identitetskog posrnuća.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, mitropolit zvorničko-tuzlanski objavio je svojevrsnu himnu „Vaskrsenje i život“ – duboko duhovno svedočanstvo koje kroz vaskrsenja Lazara, Jairove kćeri i sina nainske udovice pesnički i bogoslovski propoveda pobedu života nad smrću.
U pojedinim delovima srpskog naroda, običaji su posebno živopisni i vezani za čitav vaskršnji period.
Svetu službu Božiju služio je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije sa sveštenstvom i vernim narodom.
Na Vaskrsni ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, na kome se ugošćavaju rođaci, kumovi, komšije i prijatelji.
Njegova sposobnost da se obraća ljudima u svim prilikama, kako u dobrim, tako i u teškim vremenima, ostavila je dubok trag.
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, među svetlim zidovima manastira Mileševa, nastao je prizor koji je postao duhovni simbol praznika: susret i kuckanje vaskršnjim jajima mitropolita Atanasija i umirovljenog vladike Filareta, sadašnjeg i bivšeg pastira Eparhije mileševske.
Bombe su bacane po svim krajevima grada, čak su pogođene bolnice i sanatorijumi. Vojna bolnica, u kojoj su se nalazili naši zarobljenici povratnici radi lečenja, bila je pogođena...
U duhovnom centru srpske crkve na Kosmetu, patrijarh je odao počast Vaskrsenju, dok je mladim studentima i učenicima sa ovog prostora omogućio obrazovni napredak kroz donaciju iz Zadužbine Sime A. Igumanova.
Najpouzdanije svedočanstvo o životu Marije Magdaline daje nam Sveto Jevanđelje, pogotovo što sva četvorica jevanđelista obraćaju pažnju na nju.
Ukoliko je zaborav hleba koji silazi s neba dublji, utoliko je pohlepa čovekova za bogaćenjem, novcem i uživanjem veća i nezajažljivija, govorio je patrijarh Pavle.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog 1993. godine, u tišini drevne Optinske pustinje, dogodio se svirepi zločin koji je ostavio neizbrisiv trag na savremenoj crkvenoj istoriji. Ubistvo trojice krotkih slugu Božijih otvorilo je pitanja o duhovnoj borbi, zlu koje vreba i svetosti koja ne umire — čak ni u smrti.
U Hramu Hrista Spasitelja, u prisustvu patrijarha Kirila i predsednika Ruske Federacije, obeležen je Vaskrs 2025. godine — u znaku molitve za pravedni mir i ujedinjenje hrišćanskog sveta.
U blagodatnoj atmosferi Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja, uoči najvećeg hrišćanskog praznika, obavljeno je zajedničko krštenje gotovo pedeset vernika, uz snažne poruke o večnom životu koje su dotakle srca prisutnih.
U trenucima kada radosno kličemo „Hristos vaskrse!“, duša se najdublje osvećuje molitvom. Otkrivamo zašto je čitanje Akatista Vaskrsenju Hristovom najsnažniji način da istinski doživimo smisao Praznika nad praznicima.
U svojoj knjizi "Misli za svaki dan u godini", ruski svetac ostavio je zlatnim slovima zabeležen doživljaj Vaskrsa, koji anđeli pevaju na nebesima, a duša oseća na zemlji. Njegove reči o Vaskrsenju bude nadu, svetlost i istinsku radost večnog života.
Minut nakon što smo zakoračili u 20. april, Hram na Vračaru ispunili su plamenovi sveća, miris tamjana i glasovi vernika u sabornosti — potvrđujući da vera u vaskrslog Hrista nadilazi i tamu i vreme.
Vaskrs simbolizuje pobedu života nad smrću, svetlosti nad tamom i dobra nad zlom, nudeći vernicima nadu u večni život i spasenje.
Pravoslavna crkva podseća vernike da se posle vaskršnje liturgije osvećuju darovi pripremljeni za prazničnu trpezu – od ofarbanih jaja do sira i mesa, kako bi u svoje domove uneli ne samo radost praznika, već i Božji blagoslov
Otac Radoslav Savović, starešina hrama Svetih apostola Vartolomeja i Varnave u Rakovici, pojašnjava kako se čestita najveći hrišćanski praznik.
Uprkos napetostima i izazovima, palestinski hrišćani u Crkvi Rođenja Hristovog dočekali Blagodatni oganj, potvrđujući da vera nije slomljiva ni pod težinom rata.
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi.
Drugog dana svoje posete južnoj srpskoj pokrajini, poglavar Srpske pravoslavne crkve služio je Liturgiju u manastiru Visoki Dečani, poručivši vernicima da neprijatelji nisu ljudi, već smrt – jedini istinski protivnik, koga je Hristos pobedio iz ljubavi prema svakome od nas.
Dok su vernici uzvikivali: „Čekamo Blagodatni oganj!“, policija je blokirala aerodrom, pretresla arhiepiskopa i oduzela mu pasoš. Moskovska patrijaršija osudila je ovaj čin kao grubo kršenje verskih sloboda i pozvala na hitnu istragu.
Kaže da i svešteničke porodice ovaj praznik provode kao i sve, uz jednu razliku.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
U tišini i molitvi Svete gore, bratstvo carske lavre sprema se za noć vaskrsenja – nove sveće se ukrašavaju, saborni hram prekriva se mirisnim cvećem, dok se hleb artos priprema za jutro koje donosi pobedu života nad smrću.
Prema predanju, Isus Hristos je na Veliku subotu telom u grobu, a dušom u Adu razrušio vrata pakla.
Dok društvene mreže i portali u trci za klikovima nude stotine savremenih načina da ispletete pogaču i ostala peciva za najveći hrišćanski praznik, na Svetoj gori se vekovima ne menja recept za Artos – sveti hleb koji se mesi u tišini, peva molitvama i čuva kao blagoslov.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Muhamed ef. Demirović objašnjava da islam dopušta više nego što zabranjuje i zbog čega su svinjsko meso i alkoholna pića izuzeti.
Jedan od najpoštovanijih pravoslavnih podvižnika, upozoravao je da će se presudna razlika između onih koji će prepoznati obmanu i onih koji će joj poverovati pokazati tamo gde je mnogi najmanje traže.