JOŠ JEDNA ČUDOTVORNA IKONA STIGLA U TUMANE: Iguman Dimitrije objavio važnu vest na veliki dan (FOTO)
Iguman Dimitrije saopštio da je manastir Tumane posta bogatiju za još jednu čudotvornu ikonu, čija priča je neverovatna.
Iguman Dimitrije saopštio da je manastir Tumane posta bogatiju za još jednu čudotvornu ikonu, čija priča je neverovatna.
Iguman Мanastira Tumane Dimitrije Plećević ispričao је manje poznat detalj u vezi s ikonom, prepričavajući jedan neizvestan trenutak u istoriji manastira koji zovu "Ostrog na Dunavu".
Slavni holivudski glumac i reditelj je boravio na Svetoj gori od 27. do 29. juna.
Ime je dobila u 8. veku. U to vreme se pojavila ikonoboračka jeres, a jedan od njenih najvećih protivnika je bio Jovan Damaskin. Zato što je pisao protiv ikonoborstva, odsečena mu je desna ruka.
Dopisnik RIA Novosti zabeležio je video snimkom šta se dešava sa ikonom.
Zašto se naši savremenici tako lako „pecaju“ na banalnu ezoteriku koju predstavlja i Fatimino oko?
Za oca Zosima, monaha u Manastiru Tumane, ova ikona je najveća svetinja.
Detalji ikone su vešto utkani, pa tako sa leve strane možemo videti Oca, Sin je u sredini , a Sveti Duh skroz desno.
Ko je i kada naslikao ovu Kazansku ikonu – nije poznato. Najraniji opis sačuvan je u popisu crkvene imovine iz 1822. godine:
Na svom Instagram profilu, otac Predrag Popović podelio je ličnu priču, koja je naišla na izuzetno veliki odjek među njegovim pratiocima.
Eparhija niška poklonila je osmeh i sigurnost Predragu i Anđeli Antić i njihovim sinovima, koji su, uz blagoslov i slavsku ikonu, uselili u svoj novi dom, izgrađen snagom vere, ljubavi i zajedništva.
Ikona je postala neizostavan deo života hrišćana, našla je svoje mesto u svakom domu vernika.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.
Desert koji se podjednako rado iznosi pred goste i ostavlja za miran ili svečani porodični ručak u danima posta na ulju.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.