NESVAKIDAŠNJI PRIKAZ MAJKE BOŽIJE: Ikona Presvete Bogorodice koja odgoni i potapa pomisli i zle duhove koji nas muče
Ikona je postala neizostavan deo života hrišćana, našla je svoje mesto u svakom domu vernika.
Ikona je postala neizostavan deo života hrišćana, našla je svoje mesto u svakom domu vernika.
Kompozicija „Svevidećeg oka“ zasnovana je na geometrijskoj figuri koja se više puta ponavlja – krugu.
Ikona se postavlja u najsvečanijoj prostoriji, trpezariji ili dnevnoj sobi i to uvek na istočnom zidu ili na zapadnom zidu.
Novi manastir Jovanje izgrađen je 1957. godine, nakon izgradnje jezera, za vreme patrijarha Germana.
Otkrijte duboku simboliku odabira Blažene Ksenije da nakon što joj se muž upokojio, nosi njegovu odeću i kako je kroz ovu transformaciju postala snažan svetionik vere i duhovnog oslobođenja.
U nedelju, 9. marta 2025. godine, Eparhija žička sveeparhijskim sabranjem u manastiru Studenici bogoslužbeno je obeležila Nedelju pravoslavlja.
Rođena je od Bogom izabranih roditelja, Joakima i Ane.
Dva radoznala brata sasvim slučajno nailaze na staru poruku svojih predaka, ali tek uz bakin savet shvataju pravo značenje blaga koje su otkrili…
Pitanje o tome gde se novac tačno stavlja i zašto, često izaziva diskusiju među vernicima.
Istorija ove svetinje usko je povezana sa dolaskom Srba u Panonsku niziju i njihovim trudom da očuvaju pravoslavnu veru i tradiciju na tim prostorima.
Branković godinama gradi bratske veze Srbije sa pravoslavnim narodima širom sveta i kao ambasador svetosavlja sa članovima udruženja je rado viđen, gde god se nađe.
Objašnjava da prethodno treba pitati parohijskog sveštenika za savet a potom u skladu sa tim delovati.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
Sveti Jovan Kronštatski još pre više od jednog veka opisao je zamku koja danas određuje jutra miliona ljudi - od prvog pogleda u ekran do osećaja teskobe, umora i unutrašnje praznine koja nas prati tokom celog dana.
U besedi za petak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje paradoks: ljudi odbacuju izvor života, a zatim ulažu napor da pronađu smisao u onome što ih dodatno iscrpljuje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Atanasija Velikog po novom i Prepodobnog Pahomija Velikog po starom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Izidora, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.