Kalemegdan je i ove godine okupio vernike koji su praznik Prepodobne mati Paraskeve, u narodu poznatije kao Sveta Petka, proslavili u molitvi. Crkva Ružica i Kapela Svete Petke tradicionalno su mesta na koja Beograđani, ali i ljudi iz drugih krajeva, dolaze da zapale sveću, pomole se za svoje najbliže i zahvale svetiteljki kojoj se mnogi obraćaju u teškim životnim trenucima.
Praznično jutro počelo je liturgijom u 6 časova, koju je služilo sveštenstvo Crkve Ružice. Drugu liturgiju, u 9 časova, služio je episkop moravički Tihon, vikar patrijarha srpskog Porfirija, uz sasluženje brojnih sveštenika.
Dve liturgije u Crkvi Ružici
Rana liturgija tradicionalno okuplja vernike koji žele da praznik započnu molitvom. Bogosluženja se nastavljaju i tokom prepodneva, kada se vernici ponovo sabiraju na drugoj liturgiji.
Na liturgiji u 9 časova episkopu Tihonu sasluživali su brojni sveštenici. Vernici su se okupili da zajedno proslave praznik i učestvuju u svetoj liturgiji, koja je središte crkvenog života i praznovanja.
Kalemegdan je i prethodnih godina bio mesto okupljanja velikog broja vernika na dan Svete Petke. I ove godine, nepregledne kolone vernika formirale su se ispred Kapele Svete Petke, gde su ljudi strpljivo čekali da uđu u svetinju, poklone se moštima svetiteljke i pomole se za svoje najbliže.
U Kapeli Svete Petke vernici se poklanjaju moštima svetiteljke
Mnogi vernici praznični dan provode u porti Crkve Ružice i Kapele Svete Petke, gde se čuvaju dva prsta desne šake Svete Petke. Dolaze da se poklone moštima, pomole se i u tišini iznesu svoje brige, nade i zahvalnost.
Uz kapelu se nalazi izvor vode koju vernici uzimaju i nose svojim domovima. Na dan Svete Petke mnogi dolaze sa flašama i drugim posudama kako bi vodu poneli i svojim najbližima. U izveštajima sa ranijih proslava zabeleženi su dugi redovi ljudi koji čekaju da uđu u kapelu, pomole se pred moštima i uzmu vodu sa izvora.
Za mnoge je dolazak na Kalemegdan deo porodične tradicije koja se prenosi s generacije na generaciju. Neki u ovu svetinju dolaze svake godine, dok drugi dolaze sa posebnom molbom ili željom da praznik provedu u molitvi.
Sveta Petka, svetiteljka kojoj se vernici obraćaju u nevolji
Prepodobna mati Paraskeva posebno se poštuje u srpskom narodu. Vernici joj se obraćaju moleći se za zdravlje, porodicu i pomoć u teškim životnim okolnostima, a njen praznik za mnoge je prilika da zastanu u svakodnevnim obavezama i posvete vreme molitvi.
Crkva Ružica i Kapela Svete Petke čine važno duhovno središte Beograda. Na praznik svetiteljke u njima se susreću zajednička molitva na bogosluženjima i lična pobožnost vernika koji dolaze da se poklone moštima i pomole za svoje najbliže.
I ove godine Sveta Petka okupila je vernike na Kalemegdanu, gde se praznik proslavlja liturgijom, molitvom i poštovanjem svetiteljke koja zauzima posebno mesto u duhovnom životu Beograda.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.