Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
U selu Rezala na Kosovu i Metohiji 4. septembra srušeno je najmanje devet kuća i sala Svete Trojice, dok je tzv. Kosovska policija prvobitno saopštila da je srušeno šest objekata. Manastir Visoki Dečani reagovao je na razliku u podacima i istakao da ona pokazuje razmere rušenja u malom srpskom selu.
Manastir Visoki Dečani objavio je na mreži „Iks“ da je u Rezali srušeno najmanje devet kuća i sala Svete Trojice, pozivajući se na izveštaje medija na srpskom jeziku.
"Razlika u brojevima nije detalj. To je obim onoga što je odneto iz malog srpskog sela u jednom danu. Zgrada nije bila vikendica. Seljani su je sami izgradili i koristili skoro dve decenije za seosku slavu i zajednička okupljanja", navedeno je u objavi manastira.
Sala Svete Trojice bila je mesto okupljanja meštana
Posebno su ukazali na salu Svete Trojice. Kako navode, ona nije bila vikendica, već objekat koji su meštani sami izgradili i gotovo dve decenije koristili za seosku slavu i zajednička okupljanja.
Slava ima posebno mesto u životu pravoslavnih porodica i zajednica. Zato sala Svete Trojice nije bila samo građevinski objekat, već i mesto na kojem su se meštani godinama okupljali i čuvali svoje običaje.
Manastir Visoki Dečani podsetio je i na ranije pozive Evropske unije da se ovakve akcije obustave dok se ne reši pitanje vlasništva. Kako je navedeno u objavi, ti pozivi nisu zaustavili rušenje.
Manastir Visoki Dečani upozorava na nepovratan gubitak
Manastir upozorava da bi gubitak bio nepovratan ukoliko preostali objekti budu srušeni pre nego što se donese odluka o vlasništvu. U manastiru ističu da se zato ne radi samo o broju srušenih objekata, već i o ljudima koji su u njima živeli i zajednici kojoj su ti objekti pripadali.
Prema pisanju srpskih medija, rušenju je prethodio spor oko zemljišta u području Gazivoda na kojem se objekti nalaze. Javno preduzeće „Ibar-Lepenac“ tvrdilo je da zemljište pripada tom preduzeću, dok su vlasnici osporavali osnov za uklanjanje objekata.
Dan nakon rušenja, 5. septembra, na mestu događaja i dalje su bili teška mehanizacija i policija, ali novih rušenja nije bilo. Na licu mesta viđeni su i predstavnici OEBS-a i EULEKS-a.
Za Manastir Visoki Dečani, međutim, najvažnije nije samo koliko je objekata srušeno. Njihova poruka je da iza svakog broja stoje nečiji dom, uspomene i deo života srpske zajednice u Rezali.
I upravo zato pitanje vlasništva nije jedino pitanje koje se posle rušenja postavlja. Važno je i šta ostaje ljudima kada se njihovi objekti uklone pre nego što se sporovi konačno reše.
U Rezali su 4. septembra srušene kuće i sala koju su meštani sami podigli. Manastir Visoki Dečani zato upozorava da se iza podataka o broju srušenih objekata ne sme izgubiti ono najvažnije: ljudi i život zajednice koji su za te objekte bili vezani.
Nakon teškog incidenta koji je ostavio porodicu u strahu i neizvesnosti, deci je uručena finansijska pomoć, a domaćinima ikona Gospoda Isusa Hrista kao znak utehe i podrške.
Istorijski hram iz 14. veka ponovo je pretrpeo oštećenja, dok odluka tužioca da osumnjičenog nakon saslušanja pusti na slobodu otvara pitanje zaštite srpske verske i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije u besedi se prisetio nesebične ljubavi uglednog privrednika Vidaka Radevića prema svetinjama i narodu, ističući da dela učinjena u slavu Božiju ostaju sačuvana i nakon zemaljskog rastanka.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Meštani Rezale gotovo dve decenije sami su gradili i čuvali mesto okupljanja, a pred dolazak mehanizacije iz njega su izneli sve osim onoga što je za njih imalo posebno značenje.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Admiral Džordž M. Vikof i novi komandant KFOR-a Robert Vergori posetili su Gračanicu, gde je mitropolit raško-prizrenski govorio o bezbednosti Srba i zaštiti svetinja.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.