Istorijski hram iz 14. veka ponovo je pretrpeo oštećenja, dok odluka tužioca da osumnjičenog nakon saslušanja pusti na slobodu otvara pitanje zaštite srpske verske i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji
Dok se Prizren priprema da u prostoru hrama iz 14. veka ugosti umetnike srednjovekovne muzike, Crkva Svetog Spasa ponovo se našla na meti vandala. U noći između 18. i 19. avgusta na hramu je pričinjena materijalna šteta, čime je zabeležen još jedan slučaj napada na srpsku versku i kulturnu baštinu u Prizrenu.
Osumnjičeni priveden, pa pušten na slobodu
Prema saopštenju takozvane kosovske policije, osumnjičeni muškarac je, navodno pod dejstvom alkohola, napao hram, oštetio spoljnu rasvetu i pričinio materijalnu štetu na dvoje ulaznih vrata.
Policija je intervenisala i identifikovala osumnjičenog, koji je potom priveden. Međutim, nakon saslušanja, nadležni tužilac doneo je odluku da ga pusti na slobodu i slučaj prosledi u redovnu sudsku proceduru.
Prema navodima policije, slučaj je kvalifikovan kao „uništenje ili oštećenje imovine“. Takva kvalifikacija otvorila je pitanje načina na koji se u ovom slučaju tretira napad na verski objekat koji ima višestruki istorijski, kulturni i duhovni značaj.
Foto: Wikipedia / a.dombrowski
Crkva Svetog Spasa u Prizrenu
Crkva koja je preživela decenije razaranja
Crkva Svetog Spasa u Prizrenu, zadužbina iz 14. veka, jedan je od značajnih spomenika srpske pravoslavne baštine na Kosovu i Metohiji. Hram je tokom prethodnih decenija više puta bio izložen skrnavljenju i oštećivanju.
Crkva je preživela i Martovski pogrom 2004. godine, kada je veliki broj srpskih pravoslavnih svetinja na Kosovu i Metohiji bio uništen ili oštećen, a beleženi su i slučajevi obijanja i oštećivanja hrama u godinama koje su usledile.
Zbog toga najnoviji napad ne može da se posmatra samo kroz prizmu pričinjene materijalne štete. Za vernike i srpsku zajednicu u Prizrenu svaki napad na ovaj hram predstavlja i udar na prostor koji ima duboko versko i istorijsko značenje.
Odluka da osumnjičeni nakon saslušanja bude pušten na slobodu dodatno je izazvala zabrinutost zbog poruke koju takav postupak može poslati u sredini u kojoj su pravoslavne svetinje i ranije bile mete napada.
Ostaje pitanje da li će ovaj slučaj dobiti odgovarajući pravni epilog i da li će institucije na Kosovu jasno pokazati da napadi na verske objekte, bez obzira na okolnosti i motive počinioca, ne mogu biti tretirani kao obični slučajevi oštećenja imovine.
Za vernike, Crkva Svetog Spasa nije samo građevina. Ona je deo istorije Prizrena i svedočanstvo više vekova pravoslavnog prisustva na ovom prostoru. Svaki novi čin vandalizma zato ponovo otvara i pitanje zaštite srpske duhovne i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
Istorijski hram iz 14. veka ponovo je pretrpeo oštećenja, dok odluka tužioca da osumnjičenog nakon saslušanja pusti na slobodu otvara pitanje zaštite srpske verske i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji
Predlog izmena omogućava verskim zajednicama da osnivaju ustanove od vrtića do visokog obrazovanja, a posebnu pažnju privlači projekat Srpskog pravoslavnog univerziteta Sveti Sava.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 12. sedmice po Duhovima vodi nas mnogo dalje od priče o drevnom idolopoklonstvu i suočava sa pitanjem čemu danas poklanjamo svoje srce.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Škola je otvorena svetom liturgijom, pojanjem i zajedničkom molitvom, nastavljajući tradiciju koja već godinama povezuje mlade sa srpskim svetinjama na Kosovu i Metohiji.
Pravoslavni vernici u okolini Orahovca uznemireni zbog nestanka bogoslužbenog predmeta, dok Eparhija raško-prizrenska traži da se utvrdi da li slučaj ima elemente verske ili etničke netrpeljivosti.
Paroh bujanovački kaže da su se trojica mladića vraćala čak tri puta, puštala glasnu muziku, lupala na prozore i divljala automobilom, zbog čega je na kraju pozvao policiju.
Na prazničnoj liturgiji vernicima se obratio mitropolit dalmatinski Nikodim, pozvavši ih da ljubav prema Bogu potvrde brigom o bližnjima i da nastave tradiciju svojih predaka.
Liturgiju su služili vladike Isihije i Kirilo, a verni narod u hrvatskoj prestonici dobio je mogućnost molitvenog poklonjenja svetim moštima Svetog vladike Nikolaja i Svetog Justina Ćelijskog.
Vatrogasci su uspeli da lokalizuju vatru, povređenih nema, ali je konak pretrpeo velika oštećenja. Isti objekat goreo je i 2018. godine, kada su među ostacima pronađene poluizgorele ikone.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Matiju po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenik Agatonik i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Device Marije Kraljice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti starac govorio je bez uvijanja o onima koji zanemaruju svoje zdravlje, ali i o pogrešnom shvatanju vere zbog kojeg čovek odbacuje pomoć koja mu je pružena.
Paroh bujanovački kaže da su se trojica mladića vraćala čak tri puta, puštala glasnu muziku, lupala na prozore i divljala automobilom, zbog čega je na kraju pozvao policiju.