KOSOVSKI BRIJAN ZA SVA VREMENA: Ukus vekovima očuvanog recepta koji se prenosi s kolena na koleno
Ovaj autentični specijalitet koji spaja jednostavne sastojke u harmoniju ukusa i odiše duhom Kosmeta, očaraće sve ljubitelje domaće hrane.
Ovaj autentični specijalitet koji spaja jednostavne sastojke u harmoniju ukusa i odiše duhom Kosmeta, očaraće sve ljubitelje domaće hrane.
Popularno srpsko jelo, koje je ime dobilo po turskoj reči za zemljani sud za pečenje – đuveč, u južnoj Srbiji obavezno sadrži pirinač i povrće, a može biti pripreman sa spanaćem, pečurkama, domaćom testeninom ili mesom.
Recept star više od 700 godina, koji se koristio na dvorovima srednjovekovne Srbije za spremanje ovog tradicionalnog specijaliteta jedinstvenog i očaravajućeg ukusa
Oduševite svoje goste ovim specijalitetom bogate arome crnog vina, začina i sočne patke koji se savršeno slažu sa voćem i hrskavim orašastim plodovima.
U ovim tradicionalnim, jednostavnim i ukusnim kolačima koji ostaju sveži više dana, podjednako uživaju i deca i odrasli.
Staro, pomalo zaboravljeno jelo koje potiče iz planinskih predela Zapadne Srbije, okrepljuje organizam posle težih fizičkih poslova, a svojim mirisom i ukusom budi duh prošlosi i bezbrižnih vremena.
Slojevi slanine, mesa i kuvanih jaja u kombinaciji sa orasima i brusnicama, za bogat i ukusan slavski obrok.
Uživajte u svetogorskoj ledenoj poslastici bez veštačkih zaslađivača, napravljenoj isključivo od prirodnih sastojaka, idealnoj za vrele letnje dane.
Patlidžan se, zajedno sa mnogim drugim povrćem, začinima i kuhinjskim tehnikama, proširio po Balkanu kroz tursku kuhinju, pa se tako našao i u ovom receptu starom preko 200 godina.
Tradicionalni vojvođanski kolač, bez kog je nedeljni porodični ručak ranije bio nezamisliv, razgaliće svačije nepce, rashladiti telo, a ugrejati dušu.
Uz recept sa juga Srbije, otkrijte čaroliju starinskih ukusa kroz hrskavu, slasnu poslasticu koja nas vraća u vreme kada su domaći kolači davali toplinu porodičnim okupljanjima.
Ova ikona je naručena od strane ruske emigrantkinje Ije Dmitrijevne Šmit u Sjedinjenim Američkim Državama, nakon što je imala san o liku ovog cara.
Vladika niški Arsenije zamonašio je aprila 2021. godine igumaniju Temačkog manastira mati Efrosiniju u treći i najviši stepen monaštva Veliku shimu. Ovaj najviši stepen monaštva sleduje nakon Čina odevanja rase i kamilavke i Čina male shime.
Crkveni propisi kroz vekove nude smernice za pravi trenutak obavljanja Svete tajne krštenja. Iako roditelji često bivaju u nedoumici, crkveno učenje donosi jasnoću i sigurnost u donošenju te odluke.
Svaka žena koja se gologlava moli Bogu sramoti svoju glavu, isto tako i muškarac, ako se pokrivene glave moli Bogu sramoti sebe.
Ovaj plemeniti gest simbolizuje snagu zajedništva i ljubavi u teškim vremenima.