U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Miris tamjana širio se pod svodovima Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, dok su se vernici iz različitih krajeva okupljali na svetoj liturgiji povodom velikog jubileja - 850 godina od rođenja Svetog Save. Zvuci hilandarskog pojanja ispunjavali su hram i stapali se sa molitvama naroda koji je u prvu nedelju po Duhovima došao da obeleži jedan veliki jubilej, ali i da oseti živu vezu sa duhovnim nasleđem prvog srpskog arhiepiskopa.
Proslava velikog jubileja organizovana je u starom sedištu Eparhije zvorničko-tuzlanske, kao deo sveopšteg obeležavanja 850 godina od rođenja Svetog Save, koje se tokom ove godine molitveno i svečano proslavlja širom srpskih zemalja.
Mitropolita Fotija i goste ispred Sabornog hrama dočekao je starešina hrama, protojerej-stavrofor Miloš Trišić, zajedno sa sveštenstvom i okupljenim vernim narodom. Posebnu lepotu i uzvišenost ovom bogosluženju dali su hilandarski pojci, čije je pojanje u mnogima probudilo sećanje na svetogorsku tišinu i molitveni ritam manastirskog života.
Svetogorski duh bio je prisutan i u samom prostoru hrama. Godinama unazad, trudom i posvećenošću protojereja-stavrofora Miloša Trišića i njegove crkvene zajednice, Saborni hram u Tuzli oblikovan je po uzoru na manastir Hilandar. Taj pečat vidi se i u unutrašnjosti hrama, ali i u njegovoj porti, koju mnogi vernici s razlogom nazivaju „vrtom Majke Božije“, jer svojom lepotom i mirom podseća na manastirsko dvorište. Posebnu simboliku daje i činjenica da je hram posvećen Uspenju Presvete Bogorodice.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Doček vladika u porti Sabornog hrama u Tuzlu
Još pre početka bogosluženja, plato ispred hrama bio je ispunjen vernim narodom koji je strpljivo čekao dolazak arhijereja i početak Liturgije. Sa blagoslovom mitropolita zvorničko-tuzlanskog Fotija, svetu liturgiju služio je mitropolit australijsko-novozelandski Siluan. Sasluživali su mu episkopi osečkopoljski i baranjski Heruvim i jenopoljski Nikon, kao i brojni sveštenici i đakoni koji su došli iz više eparhija Srpske pravoslavne crkve.
Među prisutnima bio je i Nenad Popović, ministar u Vladi Republike Srbije zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i za pitanja položaja Crkve u društvu i dijaspori, koji je poznat i kao veliki dobrotvor tuzlanskog hrama.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Doček vladika u porti Sabornog hrama u Tuzlu
Mnogi vernici su pre i nakon liturgije prilazili svetinjama u hramu sa posebnim poštovanjem. Dugo se čekalo u redu pred vernim prepisom ikone Bogorodice Mlekopitateljnice, dok su se vernici poklanjali i česticama moštiju Svetog Nektarija Eginskog, Svetog Luke Krimskog i drugih svetitelja. U tim trenucima hram je bio ispunjen tihom sabranošću, a lica prisutnih odavala su duboku molitvenu usredsređenost.
U okviru svečanosti uručena su i visoka crkvena priznanja. Mitropolit Fotije dodelio je Orden Svetog kralja Dragutina (Prepodobnog Teoktista), najviše odlikovanje Eparhije zvorničko-tuzlanske, predsedniku Vlade Republike Srpske Savi Miniću, u znak zahvalnosti za podršku obnovi Katedralnog hrama u Tuzli. U njegovo ime priznanje je primio njegov izaslanik Luka Andrić.
Istovremeno, kao izraz zahvalnosti za dugogodišnji trud i predan rad na obnovi hrama, naprsni krst uručen je protojereju-stavroforu Milošu Trišiću, koji je godinama nosio veliki deo odgovornosti u obnoviteljskim radovima i životu ove svetinje.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
U Sabornom hramu u Tuzli liturgijski proslavljen jubilej - 850 godina od rođenja Svetog Save
Ipak, središnji trenutak sabranja bile su reči mitropolita Fotija, koje je okupljeni verni narod slušao sa punom pažnjom. Govoreći o Svetom Savi, podsetio je da je prvi srpski arhiepiskop još kao mladić napustio dvorski život i uputio se na Svetu Goru, gde je tražio duhovnu mudrost i iskustvo podvižničkog života.
- Sveti Sava je naš učitelj u duhovnom životu. Sa sedamnaest godina otišao je na Svetu Goru i tamo od svetogorskih podvižnika učio najdublje tajne pravoslavne vere. On nije bio čovek ovoga sveta i njegove slave, nego onaj koji je postavio temelje i Srpskoj crkvi i srpskoj državi - poručio je mitropolit.
Posebno je govorio o veri srpskog naroda, naglasivši da ona živi i tamo gde su Srbi daleko od otadžbine. U tom kontekstu pomenuo je i mitropolita Siluana, koji je rođen u Australiji i danas tamo okuplja srpski pravoslavni narod.
Govoreći o savremenim svedočanstvima vere, mitropolit Fotije je podsetio i na dolazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice u Beograd, kada su se, kako je rekao, reke ljudi slivale ka svetinji da joj se poklone.
- Narod je iz dubine duše osećao potrebu da priđe svetinji. To pokazuje da u našem narodu još uvek živi vera i da je važno da je čuvamo i negujemo - rekao je mitropolit.
Dok su se poslednji tonovi hilandarskog pojanja lagano gasili u prostoru hrama, a vernici prilazili arhijerejima da prime blagoslov, bilo je jasno da ovaj dan prevazilazi okvire običnog obeležavanja jubileja. Proslava 850 godina od rođenja Svetog Save u Tuzli postala je događaj u kojem se istorijsko sećanje i savremeni život Crkve prepliću u jednoj zajedničkoj molitvi.
Tako je Tuzla, makar na trenutke, postala mesto sabranja u kojem su se jasno videli tragovi svetogorskog nasleđa, brižljivo čuvani u arhitekturi hrama, u ikonama, u moštima svetitelja i u živom predanju vernog naroda koji se okuplja oko svoje Crkve i svog duhovnog izvora - Svetog Save.
Vladika zvorničko-tuzlanski Fotije primio je ktitore Živan i Johana Đurić, čiji gest potvrđuje da vera i ljubav stvaraju svetinje koje traju kroz generacije.
Verni narod prisustvovao osvećenju lokacije za budući hram Svetog Save - konaci po uzoru na srpsku carsku lavru stvoriće svetogorsku atmosferu u celom kompleksu.
U tuzlanski hram Uspenja Presvete Bogorodice stižu četiri arhijereja SPC, mitropolit Fotije i Hilandarski pojci, uz bogosluženje i program posvećen 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
Neka od najpoznatijih pravila vezanih za sahranu i period žalosti nemaju nikakvo hrišćansko uporište, a stručnjaci upozoravaju da sujeverje može dodatno otežati proces prihvatanja gubitka.
U besedi za sredu 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje Isaijino proročanstvo sa Ovaploćenjem i objašnjava kako se kroz Gospoda Isusa Hrista prepoznaje Onaj koji je govorio kroz proroke.
Povodom 850 godina od rođenja Svetog Save, u Hramu Svetog Save od 22. do 31. januara biće održana velika manifestacija sa bogosluženjima, predavanjima, izložbom i svečanom akademijom.
Svečanom akademijom u Domu kulture, uz besede mitropolita Atanasija i umetnički program, u Prijepolju je obeleženo 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
Hiljade vernika sabrale su se u kolevci srpske duhovnosti, gde je osveštan hram posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, a poglavar SPC poslao poruku koja je dotakla duše svih prisutnih.
Predlog izmena omogućava verskim zajednicama da osnivaju ustanove od vrtića do visokog obrazovanja, a posebnu pažnju privlači projekat Srpskog pravoslavnog univerziteta Sveti Sava.
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio o njegovoj veri, poslednjim godinama života i teškom vremenu koje je obeležilo njegovu istorijsku ulogu, uz poruku o pokajanju, miru i međusobnom razumevanju.
Pouka kiparskog arhijereja govori o takvim trenucima: rasejanost, umor i osećaj da ništa ne dobijamo dok stojimo u hramu lako postanu opravdanje za ostanak kod kuće.
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.