U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Miris tamjana širio se pod svodovima Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, dok su se vernici iz različitih krajeva okupljali na svetoj liturgiji povodom velikog jubileja - 850 godina od rođenja Svetog Save. Zvuci hilandarskog pojanja ispunjavali su hram i stapali se sa molitvama naroda koji je u prvu nedelju po Duhovima došao da obeleži jedan veliki jubilej, ali i da oseti živu vezu sa duhovnim nasleđem prvog srpskog arhiepiskopa.
Proslava velikog jubileja organizovana je u starom sedištu Eparhije zvorničko-tuzlanske, kao deo sveopšteg obeležavanja 850 godina od rođenja Svetog Save, koje se tokom ove godine molitveno i svečano proslavlja širom srpskih zemalja.
Mitropolita Fotija i goste ispred Sabornog hrama dočekao je starešina hrama, protojerej-stavrofor Miloš Trišić, zajedno sa sveštenstvom i okupljenim vernim narodom. Posebnu lepotu i uzvišenost ovom bogosluženju dali su hilandarski pojci, čije je pojanje u mnogima probudilo sećanje na svetogorsku tišinu i molitveni ritam manastirskog života.
Svetogorski duh bio je prisutan i u samom prostoru hrama. Godinama unazad, trudom i posvećenošću protojereja-stavrofora Miloša Trišića i njegove crkvene zajednice, Saborni hram u Tuzli oblikovan je po uzoru na manastir Hilandar. Taj pečat vidi se i u unutrašnjosti hrama, ali i u njegovoj porti, koju mnogi vernici s razlogom nazivaju „vrtom Majke Božije“, jer svojom lepotom i mirom podseća na manastirsko dvorište. Posebnu simboliku daje i činjenica da je hram posvećen Uspenju Presvete Bogorodice.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Doček vladika u porti Sabornog hrama u Tuzlu
Još pre početka bogosluženja, plato ispred hrama bio je ispunjen vernim narodom koji je strpljivo čekao dolazak arhijereja i početak Liturgije. Sa blagoslovom mitropolita zvorničko-tuzlanskog Fotija, svetu liturgiju služio je mitropolit australijsko-novozelandski Siluan. Sasluživali su mu episkopi osečkopoljski i baranjski Heruvim i jenopoljski Nikon, kao i brojni sveštenici i đakoni koji su došli iz više eparhija Srpske pravoslavne crkve.
Među prisutnima bio je i Nenad Popović, ministar u Vladi Republike Srbije zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i za pitanja položaja Crkve u društvu i dijaspori, koji je poznat i kao veliki dobrotvor tuzlanskog hrama.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Doček vladika u porti Sabornog hrama u Tuzlu
Mnogi vernici su pre i nakon liturgije prilazili svetinjama u hramu sa posebnim poštovanjem. Dugo se čekalo u redu pred vernim prepisom ikone Bogorodice Mlekopitateljnice, dok su se vernici poklanjali i česticama moštiju Svetog Nektarija Eginskog, Svetog Luke Krimskog i drugih svetitelja. U tim trenucima hram je bio ispunjen tihom sabranošću, a lica prisutnih odavala su duboku molitvenu usredsređenost.
U okviru svečanosti uručena su i visoka crkvena priznanja. Mitropolit Fotije dodelio je Orden Svetog kralja Dragutina (Prepodobnog Teoktista), najviše odlikovanje Eparhije zvorničko-tuzlanske, predsedniku Vlade Republike Srpske Savi Miniću, u znak zahvalnosti za podršku obnovi Katedralnog hrama u Tuzli. U njegovo ime priznanje je primio njegov izaslanik Luka Andrić.
Istovremeno, kao izraz zahvalnosti za dugogodišnji trud i predan rad na obnovi hrama, naprsni krst uručen je protojereju-stavroforu Milošu Trišiću, koji je godinama nosio veliki deo odgovornosti u obnoviteljskim radovima i životu ove svetinje.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
U Sabornom hramu u Tuzli liturgijski proslavljen jubilej - 850 godina od rođenja Svetog Save
Ipak, središnji trenutak sabranja bile su reči mitropolita Fotija, koje je okupljeni verni narod slušao sa punom pažnjom. Govoreći o Svetom Savi, podsetio je da je prvi srpski arhiepiskop još kao mladić napustio dvorski život i uputio se na Svetu Goru, gde je tražio duhovnu mudrost i iskustvo podvižničkog života.
- Sveti Sava je naš učitelj u duhovnom životu. Sa sedamnaest godina otišao je na Svetu Goru i tamo od svetogorskih podvižnika učio najdublje tajne pravoslavne vere. On nije bio čovek ovoga sveta i njegove slave, nego onaj koji je postavio temelje i Srpskoj crkvi i srpskoj državi - poručio je mitropolit.
Posebno je govorio o veri srpskog naroda, naglasivši da ona živi i tamo gde su Srbi daleko od otadžbine. U tom kontekstu pomenuo je i mitropolita Siluana, koji je rođen u Australiji i danas tamo okuplja srpski pravoslavni narod.
Govoreći o savremenim svedočanstvima vere, mitropolit Fotije je podsetio i na dolazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice u Beograd, kada su se, kako je rekao, reke ljudi slivale ka svetinji da joj se poklone.
- Narod je iz dubine duše osećao potrebu da priđe svetinji. To pokazuje da u našem narodu još uvek živi vera i da je važno da je čuvamo i negujemo - rekao je mitropolit.
Dok su se poslednji tonovi hilandarskog pojanja lagano gasili u prostoru hrama, a vernici prilazili arhijerejima da prime blagoslov, bilo je jasno da ovaj dan prevazilazi okvire običnog obeležavanja jubileja. Proslava 850 godina od rođenja Svetog Save u Tuzli postala je događaj u kojem se istorijsko sećanje i savremeni život Crkve prepliću u jednoj zajedničkoj molitvi.
Tako je Tuzla, makar na trenutke, postala mesto sabranja u kojem su se jasno videli tragovi svetogorskog nasleđa, brižljivo čuvani u arhitekturi hrama, u ikonama, u moštima svetitelja i u živom predanju vernog naroda koji se okuplja oko svoje Crkve i svog duhovnog izvora - Svetog Save.
Vladika zvorničko-tuzlanski Fotije primio je ktitore Živan i Johana Đurić, čiji gest potvrđuje da vera i ljubav stvaraju svetinje koje traju kroz generacije.
Verni narod prisustvovao osvećenju lokacije za budući hram Svetog Save - konaci po uzoru na srpsku carsku lavru stvoriće svetogorsku atmosferu u celom kompleksu.
U tuzlanski hram Uspenja Presvete Bogorodice stižu četiri arhijereja SPC, mitropolit Fotije i Hilandarski pojci, uz bogosluženje i program posvećen 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
Svetitelj i čudotvorac opisuje kako su ga uvrede i klevete, umesto da ga slome, naučile slobodi, smirenju i ljubavi oslobođenoj potrebe za ljudskim odobravanjem.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
Prema navodima iz diplomatskih krugova, Evropska unija ponovo otvara pitanje restriktivnih mera prema patrijarhu Kirilju, što je izazvalo zabrinutost u crkvenim krugovima zbog mogućeg presedana za verske poglavare.
U Ruskom domu u Beogradu održan je humanitarni koncert "Mirno nebo za dečiji osmeh 9", uz poziv vikara patrijarha srpskog za pomoć ugroženim Srbima u Eparhiji raško-prizrenskoj.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Ministar je u ime Vlade Srbije posetio Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice i najavio nastavak podrške obnovi i ukrašavanju najznačajnije pravoslavne svetinje u ovom delu Bosne i Hercegovine.
Mitropolit zvorničko–tuzlanski pozvao nadležne da odmah reaguju, upozoravajući da pretnje postaju obrazac pritiska na pravoslavnu zajednicu u Federaciji BiH.
Dvojica muškaraca ušla su u Sabornu crkvu Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, pod izgovorom molitve, a iza sebe ostavili su sliku oskrnavljenih svetinja i dubokog bola među vernim narodom.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
U Ruskom domu u Beogradu održan je humanitarni koncert "Mirno nebo za dečiji osmeh 9", uz poziv vikara patrijarha srpskog za pomoć ugroženim Srbima u Eparhiji raško-prizrenskoj.
U selu Resen kod Bosilegrada osveštan je hram Svetog proroka Ilije, čija je gradnja započeta u 19. veku, a dovršena tek danas, kada su meštani ispunili obećanje koje su generacije prenosile kao porodični i seoski amanet.
Posle više od milion poklonika, brojnih tumačenja i optužbi u javnosti, Srpska pravoslavna crkva iznela je tri ključne činjenice o dolasku svetinje, ulozi manastira Vatopeda i prilozima vernika.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
U selu Resen kod Bosilegrada osveštan je hram Svetog proroka Ilije, čija je gradnja započeta u 19. veku, a dovršena tek danas, kada su meštani ispunili obećanje koje su generacije prenosile kao porodični i seoski amanet.
Nežna tekstura, bogat ukus i nekoliko jednostavnih sastojaka dovoljni su za specijalitet koji se odlično slaže uz doručak, večeru ili kao dodatak ručku.