U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Miris tamjana širio se pod svodovima Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli, dok su se vernici iz različitih krajeva okupljali na svetoj liturgiji povodom velikog jubileja - 850 godina od rođenja Svetog Save. Zvuci hilandarskog pojanja ispunjavali su hram i stapali se sa molitvama naroda koji je u prvu nedelju po Duhovima došao da obeleži jedan veliki jubilej, ali i da oseti živu vezu sa duhovnim nasleđem prvog srpskog arhiepiskopa.
Proslava velikog jubileja organizovana je u starom sedištu Eparhije zvorničko-tuzlanske, kao deo sveopšteg obeležavanja 850 godina od rođenja Svetog Save, koje se tokom ove godine molitveno i svečano proslavlja širom srpskih zemalja.
Mitropolita Fotija i goste ispred Sabornog hrama dočekao je starešina hrama, protojerej-stavrofor Miloš Trišić, zajedno sa sveštenstvom i okupljenim vernim narodom. Posebnu lepotu i uzvišenost ovom bogosluženju dali su hilandarski pojci, čije je pojanje u mnogima probudilo sećanje na svetogorsku tišinu i molitveni ritam manastirskog života.
Svetogorski duh bio je prisutan i u samom prostoru hrama. Godinama unazad, trudom i posvećenošću protojereja-stavrofora Miloša Trišića i njegove crkvene zajednice, Saborni hram u Tuzli oblikovan je po uzoru na manastir Hilandar. Taj pečat vidi se i u unutrašnjosti hrama, ali i u njegovoj porti, koju mnogi vernici s razlogom nazivaju „vrtom Majke Božije“, jer svojom lepotom i mirom podseća na manastirsko dvorište. Posebnu simboliku daje i činjenica da je hram posvećen Uspenju Presvete Bogorodice.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Doček vladika u porti Sabornog hrama u Tuzlu
Još pre početka bogosluženja, plato ispred hrama bio je ispunjen vernim narodom koji je strpljivo čekao dolazak arhijereja i početak Liturgije. Sa blagoslovom mitropolita zvorničko-tuzlanskog Fotija, svetu liturgiju služio je mitropolit australijsko-novozelandski Siluan. Sasluživali su mu episkopi osečkopoljski i baranjski Heruvim i jenopoljski Nikon, kao i brojni sveštenici i đakoni koji su došli iz više eparhija Srpske pravoslavne crkve.
Među prisutnima bio je i Nenad Popović, ministar u Vladi Republike Srbije zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i za pitanja položaja Crkve u društvu i dijaspori, koji je poznat i kao veliki dobrotvor tuzlanskog hrama.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
Doček vladika u porti Sabornog hrama u Tuzlu
Mnogi vernici su pre i nakon liturgije prilazili svetinjama u hramu sa posebnim poštovanjem. Dugo se čekalo u redu pred vernim prepisom ikone Bogorodice Mlekopitateljnice, dok su se vernici poklanjali i česticama moštiju Svetog Nektarija Eginskog, Svetog Luke Krimskog i drugih svetitelja. U tim trenucima hram je bio ispunjen tihom sabranošću, a lica prisutnih odavala su duboku molitvenu usredsređenost.
U okviru svečanosti uručena su i visoka crkvena priznanja. Mitropolit Fotije dodelio je Orden Svetog kralja Dragutina (Prepodobnog Teoktista), najviše odlikovanje Eparhije zvorničko-tuzlanske, predsedniku Vlade Republike Srpske Savi Miniću, u znak zahvalnosti za podršku obnovi Katedralnog hrama u Tuzli. U njegovo ime priznanje je primio njegov izaslanik Luka Andrić.
Istovremeno, kao izraz zahvalnosti za dugogodišnji trud i predan rad na obnovi hrama, naprsni krst uručen je protojereju-stavroforu Milošu Trišiću, koji je godinama nosio veliki deo odgovornosti u obnoviteljskim radovima i životu ove svetinje.
Foto: Eparhija zvorničko-tuzlanska
U Sabornom hramu u Tuzli liturgijski proslavljen jubilej - 850 godina od rođenja Svetog Save
Ipak, središnji trenutak sabranja bile su reči mitropolita Fotija, koje je okupljeni verni narod slušao sa punom pažnjom. Govoreći o Svetom Savi, podsetio je da je prvi srpski arhiepiskop još kao mladić napustio dvorski život i uputio se na Svetu Goru, gde je tražio duhovnu mudrost i iskustvo podvižničkog života.
- Sveti Sava je naš učitelj u duhovnom životu. Sa sedamnaest godina otišao je na Svetu Goru i tamo od svetogorskih podvižnika učio najdublje tajne pravoslavne vere. On nije bio čovek ovoga sveta i njegove slave, nego onaj koji je postavio temelje i Srpskoj crkvi i srpskoj državi - poručio je mitropolit.
Posebno je govorio o veri srpskog naroda, naglasivši da ona živi i tamo gde su Srbi daleko od otadžbine. U tom kontekstu pomenuo je i mitropolita Siluana, koji je rođen u Australiji i danas tamo okuplja srpski pravoslavni narod.
Govoreći o savremenim svedočanstvima vere, mitropolit Fotije je podsetio i na dolazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice u Beograd, kada su se, kako je rekao, reke ljudi slivale ka svetinji da joj se poklone.
- Narod je iz dubine duše osećao potrebu da priđe svetinji. To pokazuje da u našem narodu još uvek živi vera i da je važno da je čuvamo i negujemo - rekao je mitropolit.
Dok su se poslednji tonovi hilandarskog pojanja lagano gasili u prostoru hrama, a vernici prilazili arhijerejima da prime blagoslov, bilo je jasno da ovaj dan prevazilazi okvire običnog obeležavanja jubileja. Proslava 850 godina od rođenja Svetog Save u Tuzli postala je događaj u kojem se istorijsko sećanje i savremeni život Crkve prepliću u jednoj zajedničkoj molitvi.
Tako je Tuzla, makar na trenutke, postala mesto sabranja u kojem su se jasno videli tragovi svetogorskog nasleđa, brižljivo čuvani u arhitekturi hrama, u ikonama, u moštima svetitelja i u živom predanju vernog naroda koji se okuplja oko svoje Crkve i svog duhovnog izvora - Svetog Save.
Vladika zvorničko-tuzlanski Fotije primio je ktitore Živan i Johana Đurić, čiji gest potvrđuje da vera i ljubav stvaraju svetinje koje traju kroz generacije.
Verni narod prisustvovao osvećenju lokacije za budući hram Svetog Save - konaci po uzoru na srpsku carsku lavru stvoriće svetogorsku atmosferu u celom kompleksu.
U tuzlanski hram Uspenja Presvete Bogorodice stižu četiri arhijereja SPC, mitropolit Fotije i Hilandarski pojci, uz bogosluženje i program posvećen 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
U besedi za nedelju 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da najveća vrednost čoveka nije u onome što poseduje, već u daru kojim je izbavljen iz ropstva greha, zla i smrti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Sisoja Velikog po starom, dok po novom kalendaru obeležavaju Prepodobnu Makrinu. Katolička crkva obeležava spomendan Blaženog Hermana iz Rajhenaua, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Grčki duhovnik ostavio je snažnu pouku o važnosti tihovanja, molitve i pažljivog izbora društva, upozoravajući da čovek treba da čuva svoju dušu od svega što ga udaljava od Boga i unutrašnjeg mira.
Nastao u manastiru Esfigmenu kao izraz otpora prema crkvenim promenama, ovaj slogan je tokom decenija dobio nova značenja i postao predmet brojnih rasprava.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Povodom 850 godina od rođenja Svetog Save, u Hramu Svetog Save od 22. do 31. januara biće održana velika manifestacija sa bogosluženjima, predavanjima, izložbom i svečanom akademijom.
Svečanom akademijom u Domu kulture, uz besede mitropolita Atanasija i umetnički program, u Prijepolju je obeleženo 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
Hiljade vernika sabrale su se u kolevci srpske duhovnosti, gde je osveštan hram posvećen prvom srpskom arhiepiskopu, a poglavar SPC poslao poruku koja je dotakla duše svih prisutnih.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve Patrijarh Porfirije snimio je uvodne i završne kadrove filma "Sveti Sava", koji donosi svedočenja, prizore svetinja i nepoznate detalje o nasleđu prvog srpskog arhiepiskopa.
U opširnom saopštenju Eparhija navodi da su brojni problemi, od odnosa institucija prema Srbima do ugrožavanja crkvenih objekata i prava vernika, doveli do nesigurnosti među srpskom zajednicom na Kosovu i Metohiji.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve Patrijarh Porfirije snimio je uvodne i završne kadrove filma "Sveti Sava", koji donosi svedočenja, prizore svetinja i nepoznate detalje o nasleđu prvog srpskog arhiepiskopa.
Poglavar Srpske Pravoslavne Crkve razgovarao je o verskoj diplomatiji, zaštiti duhovnog nasleđa i jačanju odnosa sa SAD na temeljima hrišćanskih vrednosti.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u pismu učesnicima konferencije govorio je o izazovima savremenog sveta, miru u Svetoj zemlji i potrebi da u drugome prepoznamo bližnjeg.
Istoričar Boris Stojkovski i osnivač fondacije Lazarica Aleksandar Avramov svedoče o tragovima pisanog nasleđa ostroškog čudotvorca u vatikanskim arhivima, dok pitanje njihove dostupnosti i dalje nema zvaničan odgovor.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Bio je rok muzičar koji je tragao za smislom kroz različite filozofije i duhovne pravce, a danas je vladika Temistoklis i u Africi pomaže hiljadama ljudi gradeći škole, crkve i mesta nade za one kojima je pomoć najpotrebnija.
U besedi za subotu 7. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava da se duhovna borba najpre vodi u mislima, gde se odlučuje hoće li čovek slediti Boga ili sopstvene strasti.