SPC/Eparhija budimljansko-nikšićka,TORBJÖRN ANDERSSON / XP / AFP / Profimedia
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.
Novo postupanje crnogorskog tužilaštva prema mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju ponovo je otvorilo pitanje granice između verske slobode, arhijerejske besede i odgovornosti za javno izgovorene reči. Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv mitropolita zbog sumnje na krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje, nakon njegove besede u Pivskom manastiru, u kojoj je govorio o Ratku Mladiću.
Vest je objavljena istog dana kada je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju odbacilo dve krivične prijave protiv mitropolita zbog njegovih prošlogodišnjih beseda o četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Tužilaštvo je ocenilo da u tim govorima nema elemenata krivičnog dela, prenose podgoričke „Vijesti“.
Šta je mitropolit Metodije rekao o generalu Ratku Mladiću
Povod za formiranje predmeta bile su reči koje je mitropolit Metodije izgovorio 28. avgusta u Pivskom manastiru, gde je služio pomen generalu Ratku Mladiću.
- Narod je u Mladiću prepoznao sve one divne i svete odlike srpskih ratnika i vitezova - besedio je mitropolit.
U nastavku besede izgovorio je i molitvu:
- Neka presveta majka Božja čije uspenje proslavljamo uspne i njegovu dušu među sve svete srpske vitezove, čuvenoga generala Ratka.
Na sajtu Eparhije budimljansko-nikšićke objavljeno je da je nakon liturgije u Pivskom manastiru služen „pomen novopredstavljenom slugi Božjem generalu Ratku Mladiću“.
Podgoričko Više državno tužilaštvo potvrdilo je za „Vijesti“ da ispituje ovaj slučaj u vezi sa krivičnim delom izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje.
Samo formiranje predmeta ne znači da je utvrđena krivična odgovornost mitropolita. Nadležni organi tek treba da utvrde postoje li elementi krivičnog dela i da odluče o daljem postupanju. Gde se završava verska beseda, a počinje odgovornost pred zakonom.
U pravoslavlju crkvena beseda ima posebno mesto. Ona je deo liturgijskog života, molitve, sećanja na upokojene i pouke vernicima. Pomen za preminulog i molitva za njegovu dušu takođe pripadaju životu Crkve.
Crnogorski Ustav garantuje slobodu misli, savesti i veroispovesti, uključujući pravo da se vera javno ili privatno ispoljava molitvom, propovedima, običajima i obredom. Istovremeno, pod određenim uslovima moguće je ograničiti slobodu ispoljavanja verskih uverenja radi zaštite javnog reda i mira i drugih ustavom zaštićenih prava.
Zakon o slobodi veroispovesti ili uverenja i pravnom položaju verskih zajednica takođe garantuje slobodu misli, savesti i veroispovesti, uz mogućnost zakonskih ograničenja koja moraju biti opravdana i srazmerna cilju koji se želi postići.
Zašto slučaj ponovo otvara pitanje položaja Srpske pravoslavne crkve
Postupanje prema mitropolitu Metodiju ima značaj koji prevazilazi samu besedu u Pivskom manastiru. Ono ponovo u fokus stavlja odnos države prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i pitanje prostora koji arhijereji imaju za javno izražavanje svojih verskih stavova.
Nije sporno da država ima pravo da reaguje ukoliko smatra da je počinjeno krivično delo. Crkveni status ne može predstavljati zaštitu od zakona. Ali kada se postupak pokrene zbog reči izgovorenih u okviru crkvenog života, prirodno se postavlja i pitanje gde se završava legitimna primena zakona, a gde bi moglo početi zadiranje u prostor verske slobode.
Ovo pitanje je posebno osetljivo u Crnoj Gori, gde su odnosi države i Crkve, kao i pitanja nacionalnog i verskog identiteta, godinama bili predmet snažnih društvenih i političkih podela. Zbog toga postupci protiv arhijereja SPC ne ostaju samo u okvirima pravne procedure, već imaju i širi društveni odjek.
Za vernike Srpske pravoslavne crkve ovaj slučaj zato nije samo pitanje jedne besede i jednog pomena. On ponovo otvara pitanje prostora koji Crkva ima da govori o ljudima, istorijskim događajima i temama važnim njenim vernicima, uz poštovanje granica koje postavlja pravni poredak.
Dalji potezi nadležnih organa pokazaće kako će ta granica biti povučena u konkretnom slučaju.
Na Veliku Gospojinu u Derventi proslavljena je hramovna slava Sabornog hrama i slava grada, a mitropolit zvorničko-tuzlanski govorio je o stradanju, odbrani naroda i značaju molitve za upokojene.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio o njegovoj veri, poslednjim godinama života i teškom vremenu koje je obeležilo njegovu istorijsku ulogu, uz poruku o pokajanju, miru i međusobnom razumevanju.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije u besedi se prisetio nesebične ljubavi uglednog privrednika Vidaka Radevića prema svetinjama i narodu, ističući da dela učinjena u slavu Božiju ostaju sačuvana i nakon zemaljskog rastanka.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Na književnoj večeri u Nikšiću, mitropolit budimljansko-nikšićki poručio da se mudrost, ljubav i žrtva moraju graditi u skladu sa pobedničkim nizom srpskih vitezova.
Slučaj "Spomenika Pavlu Đurišiću" potresa Crnu Goru – dok sud vidi "bezbednosni rizik", vernici strahuju od novog talasa progona Srpske pravoslavne crkve.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.