SPC/Eparhija budimljansko-nikšićka,TORBJÖRN ANDERSSON / XP / AFP / Profimedia
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.
Novo postupanje crnogorskog tužilaštva prema mitropolitu budimljansko-nikšićkom Metodiju ponovo je otvorilo pitanje granice između verske slobode, arhijerejske besede i odgovornosti za javno izgovorene reči. Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv mitropolita zbog sumnje na krivično delo izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje, nakon njegove besede u Pivskom manastiru, u kojoj je govorio o Ratku Mladiću.
Vest je objavljena istog dana kada je Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju odbacilo dve krivične prijave protiv mitropolita zbog njegovih prošlogodišnjih beseda o četničkom komandantu Pavlu Đurišiću. Tužilaštvo je ocenilo da u tim govorima nema elemenata krivičnog dela, prenose podgoričke „Vijesti“.
Šta je mitropolit Metodije rekao o generalu Ratku Mladiću
Povod za formiranje predmeta bile su reči koje je mitropolit Metodije izgovorio 28. avgusta u Pivskom manastiru, gde je služio pomen generalu Ratku Mladiću.
- Narod je u Mladiću prepoznao sve one divne i svete odlike srpskih ratnika i vitezova - besedio je mitropolit.
U nastavku besede izgovorio je i molitvu:
- Neka presveta majka Božja čije uspenje proslavljamo uspne i njegovu dušu među sve svete srpske vitezove, čuvenoga generala Ratka.
Na sajtu Eparhije budimljansko-nikšićke objavljeno je da je nakon liturgije u Pivskom manastiru služen „pomen novopredstavljenom slugi Božjem generalu Ratku Mladiću“.
Podgoričko Više državno tužilaštvo potvrdilo je za „Vijesti“ da ispituje ovaj slučaj u vezi sa krivičnim delom izazivanje nacionalne, rasne i verske mržnje.
Samo formiranje predmeta ne znači da je utvrđena krivična odgovornost mitropolita. Nadležni organi tek treba da utvrde postoje li elementi krivičnog dela i da odluče o daljem postupanju. Gde se završava verska beseda, a počinje odgovornost pred zakonom.
U pravoslavlju crkvena beseda ima posebno mesto. Ona je deo liturgijskog života, molitve, sećanja na upokojene i pouke vernicima. Pomen za preminulog i molitva za njegovu dušu takođe pripadaju životu Crkve.
Crnogorski Ustav garantuje slobodu misli, savesti i veroispovesti, uključujući pravo da se vera javno ili privatno ispoljava molitvom, propovedima, običajima i obredom. Istovremeno, pod određenim uslovima moguće je ograničiti slobodu ispoljavanja verskih uverenja radi zaštite javnog reda i mira i drugih ustavom zaštićenih prava.
Zakon o slobodi veroispovesti ili uverenja i pravnom položaju verskih zajednica takođe garantuje slobodu misli, savesti i veroispovesti, uz mogućnost zakonskih ograničenja koja moraju biti opravdana i srazmerna cilju koji se želi postići.
Zašto slučaj ponovo otvara pitanje položaja Srpske pravoslavne crkve
Postupanje prema mitropolitu Metodiju ima značaj koji prevazilazi samu besedu u Pivskom manastiru. Ono ponovo u fokus stavlja odnos države prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i pitanje prostora koji arhijereji imaju za javno izražavanje svojih verskih stavova.
Nije sporno da država ima pravo da reaguje ukoliko smatra da je počinjeno krivično delo. Crkveni status ne može predstavljati zaštitu od zakona. Ali kada se postupak pokrene zbog reči izgovorenih u okviru crkvenog života, prirodno se postavlja i pitanje gde se završava legitimna primena zakona, a gde bi moglo početi zadiranje u prostor verske slobode.
Ovo pitanje je posebno osetljivo u Crnoj Gori, gde su odnosi države i Crkve, kao i pitanja nacionalnog i verskog identiteta, godinama bili predmet snažnih društvenih i političkih podela. Zbog toga postupci protiv arhijereja SPC ne ostaju samo u okvirima pravne procedure, već imaju i širi društveni odjek.
Za vernike Srpske pravoslavne crkve ovaj slučaj zato nije samo pitanje jedne besede i jednog pomena. On ponovo otvara pitanje prostora koji Crkva ima da govori o ljudima, istorijskim događajima i temama važnim njenim vernicima, uz poštovanje granica koje postavlja pravni poredak.
Dalji potezi nadležnih organa pokazaće kako će ta granica biti povučena u konkretnom slučaju.
Na Veliku Gospojinu u Derventi proslavljena je hramovna slava Sabornog hrama i slava grada, a mitropolit zvorničko-tuzlanski govorio je o stradanju, odbrani naroda i značaju molitve za upokojene.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio o njegovoj veri, poslednjim godinama života i teškom vremenu koje je obeležilo njegovu istorijsku ulogu, uz poruku o pokajanju, miru i međusobnom razumevanju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Osvećenje obnovljene svetinje, svečana Liturgija, priznanja zaslužnim dobrotvorima i obnova parohijskog doma obeležili su duhovne svečanosti kojima je proslavljena povezanost vere, naroda i Crkve.
Sveštenik Jevgenije Murzin otkriva zašto strah od Božje kazne nije isto što i strahopoštovanje prema Bogu i kako savršena ljubav oslobađa čoveka od strepnje.
Na književnoj večeri u Nikšiću, mitropolit budimljansko-nikšićki poručio da se mudrost, ljubav i žrtva moraju graditi u skladu sa pobedničkim nizom srpskih vitezova.
Slučaj "Spomenika Pavlu Đurišiću" potresa Crnu Goru – dok sud vidi "bezbednosni rizik", vernici strahuju od novog talasa progona Srpske pravoslavne crkve.
Osvećenje obnovljene svetinje, svečana Liturgija, priznanja zaslužnim dobrotvorima i obnova parohijskog doma obeležili su duhovne svečanosti kojima je proslavljena povezanost vere, naroda i Crkve.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca