Slučaj "Spomenika Pavlu Đurišiću" potresa Crnu Goru – dok sud vidi "bezbednosni rizik", vernici strahuju od novog talasa progona Srpske pravoslavne crkve.
U Crnoj Gori se već nedeljama ne stišavaju tenzije oko takozvanog slučaja "Spomenika Pavlu Đurišiću". Najnoviji razvoj događaja unosi dodatnu zabrinutost među vernike i sve one koji sa pažnjom prate odnos državnih institucija prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Naime, Vanraspravno veće Osnovnog suda u Beranama procenilo je da je najveći bezbednosni rizik u zemlji – bronzani spomenik Pavlu Đurišiću, koji se nalazi u okviru manastira Đurđevi Stupovi. Sud je doneo odluku da mitropolit budimljansko–nikšićki Metodije mora spomenik da preda policiji. Ukoliko to ne učini, predviđena je novčana kazna do 1.000 evra, a ako i dalje odbije saradnju u, kako je navedeno, „pravosudno–umetničkoj akciji“, moguća je čak i mera hapšenja.
Bronza kao "saučesnik" u krivičnom predmetu
U obrazloženju odluke navodi se:
- Sud je naložio privremeno oduzimanje navedenog spomen-obeležja iz prostorija i ostalih objekata koji su sastavni deo manastira Đurđevi Stupovi, jer isti predmet može poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku - prenosi portal aloonline.me.
Ovakva formulacija izazvala je sablazan u crkvenim krugovima, jer se prvi put u istoriji Crne Gore bronzani spomenik tretira kao dokazni materijal u krivičnom predmetu. Mnogi vernici, ali i deo stručne javnosti, ocenjuju da bi ovo mogao biti početak nove ere pravosuđa, one u kojoj kipovi postaju pravosudni predmeti, a bronza od koje su izliveni – potencijalni saučesnik.
Foto: SPC
Mitropolit Metodije
Vernici uz mitropolita Metodija
Prema sudskom rešenju, policija će preuzeti „opasni“ predmet i smestiti ga u "bezbedni kapacitet Regionalnog centra bezbednosti Sever". U dokumentu se navodi da će javnost biti "blagovremeno obaveštavana" o daljem toku postupka – možda čak i o uslovima u kojima će spomenik biti čuvan.
Vernici, monaštvo i sveštenstvo iz Eparhije budimljansko–nikšićke izražavaju duboku zabrinutost, ističući da se ne radi samo o spomeniku, već o odnosu države prema Crkvi i njenim svetinjama.
- Ovo prevazilazi granice zdravog razuma - poručuju mnogi, upozoravajući da je u pitanju pokušaj obesmišljavanja vere i crkvenog autoriteta kroz pravosudni apsurd.
Slučaj koji otvara pitanje odnosa države i Crkve
Dok jedni u svemu vide ironiju i apsurd pravosudnog sistema, drugi smatraju da je reč o novom "pravosudnom žanru – svojevrsnom sudskom realizmu, u kojem je opasniji spomenik od onih koji su rušili državu i pljačkali narod.
U međuvremenu, vernici ostaju uz svog mitropolita, verujući da će, kao i mnogo puta u istoriji, Crkva istrajati u miru i dostojanstvu, čak i kada pred njom stoje “bronzani” izazovi.
Posle određivanja pritvora vlasniku zemljišta, tužilaštvo je protiv Danka Femića podiglo optužnice zbog pritisaka na medije, dok policija intenzivno traga za ostalim učesnicima događaja.
U obraćanju zbog događaja u Gornjem Zaostru, sveštenstvo, monaštvo i verni narod Eparhije budimljansko-nikšićke upozoravaju na medijski linč, politički pritisak i selektivno delovanje institucija, uz poziv svim građanima na mir i istinu.
Jerej Eparhije budimljansko-nikšićke u svom autorskom tekstu, koji prenosimo u celosti, opisuje aktuelna dešavanja kao progon hrišćana i razapinjanje Božjih naslednika u savremenom vremenu.
Odluka suda o oduzimanju spomenika Pavlu Đurišiću izazvala je talas reakcija i otvorila pitanje odnosa države i Crkve u Crnoj Gori – dok policija pojačava prisustvo, narod i episkopat upozoravaju da je ovo mnogo više od pravnog spora.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na književnoj večeri u Nikšiću, mitropolit budimljansko-nikšićki poručio da se mudrost, ljubav i žrtva moraju graditi u skladu sa pobedničkim nizom srpskih vitezova.
Vernici su se okupili da se pomole pred moštima velikog mučenika, dok freske pop Strahinje, ikone Kozme i Radula i Divoševo jevanđelje iz XIV veka otkrivaju skrivenu duhovnu i umetničku riznicu manastira.
Od Sarajeva i Podgorice, preko tihog učenika blaženopočivšeg Patrijarha Pavla, do episkopskog trona – život Vladike Metodija svedoči o snazi smirenja, učenju kroz tišinu i veri koja ne grmi rečima, već govori blagim glasom duše.
Uz podršku Eparhije timočke i domaćina iz Grčke, porodice su devet dana uživale na obalama Egejskog mora, obilazile svetinje Olimpijske regije i iz Soluna ponele uspomene koje će dugo pamtiti.
Nakon pomena postradalima na Kosovu polju i vojnicima sa Sočanskog fronta, episkop je govorio o smislu sećanja na junake, ljubavi prema bližnjima i značaju očuvanja svetinja za buduće naraštaje.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.