Posle određivanja pritvora vlasniku zemljišta, tužilaštvo je protiv Danka Femića podiglo optužnice zbog pritisaka na medije, dok policija intenzivno traga za ostalim učesnicima događaja.
Ni posle uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro kod Berana, tenzije se ne smiruju — naprotiv, čini se da se sve više rasplamsavaju. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju formiralo je predmet povodom izjava mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija, datih u selu Gornje Zaostro tokom otkrivanja spomenika.
Nakon što je vlasniku imanja, Vujadinu Dobrašinoviću, određen pritvor od 30 dana, istu meru dobio je i Podgoričanin Danko Femić.
Foto: SPC
Mitropolit Metodije
Odluku o pritvoru po predlogu tužilaštva
Femić se tereti za dva krivična dela prinude — prema novinarima Stevu Vasilijeviću i Borisu Pejoviću — kao i za ugrožavanje bezbednosti Pejovića. Prema navodima tužilaštva, Femić je 8. avgusta navodno naterao Vasilijevića da izbriše fotografije sa mesta događaja, dok je Pejovića, fotoreportera koji je izveštavao o uklanjanju spomenika, prinudio da ukloni snimke iz fotoaparata, nakon što mu je uzeo uređaj sa memorijskom karticom.
Sudija za istragu Osnovnog suda u Beranama doneo je odluku o pritvoru po predlogu tužilaštva, navodeći opasnost od ponavljanja krivičnih dela i mogućnost uticaja na za sada nepoznate saučesnike. Policija istovremeno analizira foto i video snimke radi identifikacije svih učesnika, što ukazuje da se postupak nalazi u ranoj fazi.
Mitropolit Metodije: "Pa neka dođu da ruše crkvu"
U duhovnom i simboličkom smislu, ceo slučaj dobio je novu dimenziju kada je mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije izjavio da će spomenik Pavlu Đurišiću biti postavljen unutar crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru.
- Stavićemo spomenik u crkvu, pa neka dođu da ruše crkvu - rekao je mitropolit Metodije sabranima, jasno stavljajući do znanja da Srpska pravoslavna crkva u ovom kraju doživljava uklanjanje spomenika kao atak na sećanje i identitet naroda.
Mitropolit je Đurišića nazvao „poštenim junakom svog plemena“ i podsetio na njegovu ulogu u odbrani Berana tokom Drugog svetskog rata. U besedi je poručio: „Vojvodi Pavlu i svima vojnicima… vječna pamjat“, stavljajući ga u niz istorijskih ličnosti koje su, prema njegovom viđenju, „dale život za odbranu svog naroda“.
Foto: SPC
Sabranje na imanju na kom je spomenik bio podigut
Otvorena mnoga pitanja
Iako Crkva ovim činom naglašava čuvanje sećanja i tradicije, postavlja se pitanje — može li crkveni prostor biti utočište za spomen-obeležja koja su predmet političkih i pravnih sporova?
Pravoslavna teologija uči da su hramovi mesta molitve i liturgijskog sabranja, a ne prostor političkog svedočenja. Međutim, istorija Srpske pravoslavne crkve pokazuje da je u teškim vremenima ona često bila utočište i za narodnu istoriju, simbole i ličnosti, pa čak i one koje šira javnost doživljava kontroverzno.
Ovaj događaj otvara složeno pitanje odnosa Crkve i države u Crnoj Gori, kao i mesta istorijskih tumačenja u savremenom crkvenom životu.
Slučaj spomenika Pavlu Đurišiću sada se nalazi na preseku pravnih postupaka, političkih sukoba i verskih poruka. Dok jedni u njemu vide odbranu časti i tradicije, drugi ga doživljavaju kao izazivanje novih podela. Mitropolitove reči „pa neka dođu da ruše crkvu“ odjekuju kao poziv na istrajnost, ali i kao upozorenje da će se ova drama, umesto da se stiša, verovatno još dugo nastaviti.
Zahteve da spomenik Pavlu Đurišiću bude uklonjen juče su uputili predsednik Crne Gore Jakov Milatović, lider Bošnjačke stranke i Ministar inostranih poslova Ervin Ibrahimović, Bošnjačka nacionalna zajednica i mnogi drugi.
Posle naloga vlasti za uklanjanje, meštani Zaostra preneli su spomenik u portu crkve Svete Petke, što je izazvalo incidente, dolazak policije i hitno saslušanje paroha, otvarajući pitanje odnosa države prema istorijskom pamćenju i ulozi Crkve u očuvanju identiteta.
Odluka suda u Beranama ponovo rasplamsala društvene i pravne tenzije u Crnoj Gori, podsećajući na složenost pitanja zakona, slobode i istorijskog sećanja.
Dok svet gubi vezu sa hrišćanskim vrednostima, mitropolit bački ističe da Srbija mora ostati verna pravoslavnom Istoku, upozoravajući na opasnosti neoliberalnih ideologija i dezintegraciju društva kroz sukobe i podele.
Otac Predrag kaže da je najbitnije da se ne gorči, da se ne mrači, i da se ne razmišlja šta je naš, a šta tuđi običaj, nego šta god da se izabere, neka to bude iz ljubavi.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Mitropolit budimljansko-nikšićki svedoči o tome dok su meštani i sveštenstvo pokušavali da sačuvaju mir i svetinju, dok je gradonačelnik Berana sa koalicionim partnerima sprovodio nasilnu akciju uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću.
Iako nije bio prisutan na događaju u Gornjem Zaostru, iguman se našao među „odgovornima“, što crkveni krugovi ocenjuju kao otvoreni pritisak na sveštenstvo i verni narod.
Dok bi trebalo da bogosluži na veliki praznik, beranski paroh suočava se sa istragom Tužilaštva u slučaju spornog spomenika, što vernici ocenjuju kao nastavak pritiska na sveštenstvo Srpske Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori.
Slučaj "Spomenika Pavlu Đurišiću" potresa Crnu Goru – dok sud vidi "bezbednosni rizik", vernici strahuju od novog talasa progona Srpske pravoslavne crkve.
Saopštenje Mitropolije crnogorsko-primorske otvorilo je teška pitanja o "savremenom aparthejdu", zloupotrebi navodne zabrinutosti građana i granici iza koje administrativne odluke prestaju da budu neutralne.
U duhu hrišćanske ljubavi, poglavar Srpske pravoslavne crkve prevazilazi kalendarske razlike i Hristovo Rođenje čestita svima – od pravoslavnih patrijarha do pape i crkvenih velikodostojnika u Srbiji.
Finansijska odluka o pomoći u obnovi manastira u Srpskom Kovinu otvorila je priču o veri, istorijskom pamćenju i odnosu države i Crkve severno od Dunava.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.