Prhka kora, bademov fil i miris limuna pretvaraju „Ljubavna pisma“ u slatku poruku srca, kakva se nekada poklanjala najmilijima uz molitvu i pesmu.
Postoji nešto duboko toplo i gotovo molitveno u mirisu starinskih kolača koji se peku u tišini doma, dok napolju zima tiho prekriva svet. „Ljubavna pisma“ iz bakinog kuvara nisu samo poslastica – ona su sećanje na vreme kada se ljubav prenosila rukom ispisanim rečima, pažljivo složenim u kovertu, i kada je svaka poruka nosila dah srca.
Na naše prostore, ovaj recept dospeo je iz kuhinja pod uticajem austrougarske i mediteranske tradicije, pronalazeći svoje mesto u srpskim domovima još u 19. i početkom 20. veka. Njihova prhka kora i slatki bademov fil postali su simbol nežnosti i radosti deljenja, naročito u vreme praznika.
U pravoslavnim porodicama, ovakvi kolačići često su se spremali uoči velikih svetkovina, kada se oko trpeze okupe svi naraštaji, a dom ispuni molitva i pesma. Danas, baš kao i nekada, „Ljubavna pisma“ vraćaju miris detinjstva, tihe večeri uz lampu i ruke koje s ljubavlju oblikuju svako malo „pismo“ – poruku koja se ne čita očima, već srcem.
Sastojci za testo:
200 g brašna
100 g putera
1 jaje
50 g šećera u prahu
sok od pola limuna
Fil:
1 belance
50 g šećera
50 g mlevenih badema
malo šećera u prahu za posipanje
Religija/AI
Kolač "Ljubavna pisma" pripremeljena po starinskom receptu
Priprema:
Za testo, pomešajte sve sastojke i umesite ga dok ne postane glatko, pa ga ostavite na hladnom oko pola sata da „odmori“. Dok čekate, napravite fil – belance umutite viljuškom, dodajte šećer, a zatim umešajte mlevene bademe. Kada je testo spremno, razvucite ga na pobrašnjenoj podlozi na debljinu od oko 3 mm, pa isecite kvadrate 6×6 cm. Na sredinu svakog stavite kašičicu fila, preklopite ivice i oblikujte mala „pisma“ spremna za pečenje. Pecite na 180 stepeni oko petnaest minuta, da blago porumeni. Još topla pisma pospite šećerom u prahu.
Bakin savet:
Najbolje je koristiti hladan puter, isečen na kockice, da bi se testo lakše oblikovalo. Koristite blanširane bademe kako bi fil bio mekši i punijeg ukusa.
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Ako volite deserte koji se lako pripremaju, a ostavljaju utisak kao da ste proveli sate u kuhinji, ovaj lagani slojeviti kolač sa višnjama, vanilom i čokoladom postaće vaš novi porodični favorit.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Otkrijte kako da pripremite najlepši tradicionalni desert od jabuka, oraha i agde, koji su muslimanske porodice s Balkana vekovima pravile za najdraže goste i praznične sofre.
Od Hertfordšira do Londona, niz bogosluženja i katehetskih susreta doveo je stotine ljudi različitog porekla do iste odluke - da postanu deo pravoslavne zajednice kroz krštenje i prvo učešće u liturgiji.
Posle molitvenog bdenja u Bazilika Svetog Petra, poglavar Rimokatoličke crkve pozvao je na kraj sukoba i povratak dijalogu, dok je predsednik SAD reagovao oštrom porukom u kojoj dovodi u pitanje okolnosti izbora Svetog Oca.
Svečana liturgija, hiljade vernika i snažna beseda pred ćivotom Svetog Vasilija Ostroškog obeležili praznik, uz poruku o veri koja podiže čoveka i onda kada pomisli da više nema snage.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Bratstvo čuva posebnu recepturu vaskršnje pogače koja spaja bogate mirise pomorandže, začina i putera, dok način pripreme otkriva zašto ovaj hleb zauzima važno mesto na monaškoj prazničnoj trpezi.
Dok se širom pravoslavnog sveta pripremaju različite vrste pogača, svetogorski monasi čuvaju recept koji spaja bogat ukus, simboliku i monašku tradiciju.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
U besedi za ponedeljak Svetle sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se žalost Hristovih učenika preobražava u radost tek kada se Isus pokaže kao pobednik smrti i Živi Gospod.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji (Svetli) ponedeljak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog pape Martina I, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.