Prhka kora, bademov fil i miris limuna pretvaraju „Ljubavna pisma“ u slatku poruku srca, kakva se nekada poklanjala najmilijima uz molitvu i pesmu.
Postoji nešto duboko toplo i gotovo molitveno u mirisu starinskih kolača koji se peku u tišini doma, dok napolju zima tiho prekriva svet. „Ljubavna pisma“ iz bakinog kuvara nisu samo poslastica – ona su sećanje na vreme kada se ljubav prenosila rukom ispisanim rečima, pažljivo složenim u kovertu, i kada je svaka poruka nosila dah srca.
Na naše prostore, ovaj recept dospeo je iz kuhinja pod uticajem austrougarske i mediteranske tradicije, pronalazeći svoje mesto u srpskim domovima još u 19. i početkom 20. veka. Njihova prhka kora i slatki bademov fil postali su simbol nežnosti i radosti deljenja, naročito u vreme praznika.
U pravoslavnim porodicama, ovakvi kolačići često su se spremali uoči velikih svetkovina, kada se oko trpeze okupe svi naraštaji, a dom ispuni molitva i pesma. Danas, baš kao i nekada, „Ljubavna pisma“ vraćaju miris detinjstva, tihe večeri uz lampu i ruke koje s ljubavlju oblikuju svako malo „pismo“ – poruku koja se ne čita očima, već srcem.
Sastojci za testo:
200 g brašna
100 g putera
1 jaje
50 g šećera u prahu
sok od pola limuna
Fil:
1 belance
50 g šećera
50 g mlevenih badema
malo šećera u prahu za posipanje
Religija/AI
Kolač "Ljubavna pisma" pripremeljena po starinskom receptu
Priprema:
Za testo, pomešajte sve sastojke i umesite ga dok ne postane glatko, pa ga ostavite na hladnom oko pola sata da „odmori“. Dok čekate, napravite fil – belance umutite viljuškom, dodajte šećer, a zatim umešajte mlevene bademe. Kada je testo spremno, razvucite ga na pobrašnjenoj podlozi na debljinu od oko 3 mm, pa isecite kvadrate 6×6 cm. Na sredinu svakog stavite kašičicu fila, preklopite ivice i oblikujte mala „pisma“ spremna za pečenje. Pecite na 180 stepeni oko petnaest minuta, da blago porumeni. Još topla pisma pospite šećerom u prahu.
Bakin savet:
Najbolje je koristiti hladan puter, isečen na kockice, da bi se testo lakše oblikovalo. Koristite blanširane bademe kako bi fil bio mekši i punijeg ukusa.
Bez brašna, mleka i miksera — ova jednostavna, a raskošna poslastica pravi se za svega nekoliko minuta i svakim zalogajem budi sećanja na mirisnu, toplu kuhinju iz detinjstva.
Ako volite deserte koji se lako pripremaju, a ostavljaju utisak kao da ste proveli sate u kuhinji, ovaj lagani slojeviti kolač sa višnjama, vanilom i čokoladom postaće vaš novi porodični favorit.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Otkrijte kako da pripremite najlepši tradicionalni desert od jabuka, oraha i agde, koji su muslimanske porodice s Balkana vekovima pravile za najdraže goste i praznične sofre.
Iz Pres-službe Svete Stolice najavljeno je novo obaveštenje o oporavku poglavara Rimokatoličke crkve, koji se nalazi pod lekarskim nadzorom u rimskoj bolnici Đemeli.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.