Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Miris čokolade i nostalgije često se širi pravoslavnim domovima uoči velikih praznika i porodičnih slava, kada se na trpezama, pored slavskog kolača i domaćeg vina, nađe i pišinger – starinska poslastica koja spaja jednostavnost pripreme i raskošan ukus. Ovaj kolač, koji vodi poreklo iz Beča i nosi ime po , bečkom poslastičaru iz 19. veka, brzo je osvojio srca domaćica širom Evrope, a naročito na Balkanu, gde je postao neizostavni deo prazničnih običaja. Pišinger torta ceni se jer dugo zadržava svežinu, lako se priprema i savršeno dopunjuje toplinu slavske trpeze.
Sastojci:
6 jaja
300 g šećera
250 g čokolade za mešenje
250 g maslaca
1 pakovanje oblandi
Za glazuru:
100 g čokolade za mešenje
malo maslaca ili ulja
shutterstock.com/ffolas
Pišinger
Priprema:
Jaja, šećer i čokoladu stavite u posudu pa mutite na pari dok masa ne postane gusta. Kada je fil spreman, posudu skinite sa šporeta i dodajte dobro umućen maslac. Dobijenim filom premažite oblande, zatim ih pritisnite i ostavite da se ohlade i stegnu. Na kraju prelijte glazurom od čokolade i ostavite da se kolač dobro stegne. Gotov pišinger isecite na štanglice.
Savet:
Za najbolji ukus koristite kvalitetnu čokoladu za mešenje, a šećer u prahu može zameniti kristal-šećer radi bržeg topljenja. Maslac treba da bude sobne temperature kako bi se lakše sjedinio sa čokoladom i jajima, a ukoliko želite intenzivniji ukus, dodajte malo ekstrakta vanile ili prstohvat soli u fil. Oblande je najbolje čuvati na suvom mestu pre pripreme kako bi ostale hrskave. Fil kuvajte dok ne postane kremast, a oblande slažite lagano pritiskajući ih da izbegnete vazdušne džepove. Za čvršću tortu, nakon slaganja pokrijte je papirom za pečenje i stavite lagani teret preko noći.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
Nekada je bila ponos porodičnih slavlja, a priprema se od nekoliko lako dostupnih sastojaka. Bogat krem, mleveni orasi i pažljivo složeni slojevi vraćaju ukus svečanih trpeza iz detinjstva.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
Otkrijte korak po korak kako da pripremite starinsku poslasticu koja je krasila praznične trpeze i krsne slave – mekana piškota, bogati krem i karamel šne od belanaca čine svaki zalogaj posebnim.
Od nekoliko jednostavnih sastojaka nastaje prava riznica ukusa – od kokos kiflica do išlera i kolača s orasima i rumom, koji donose onaj neponovljivi osećaj topline domaćih, s ljubavlju pripremljenih kolača.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
Bez pečenja i dugog stajanja pored šporeta, uz beli krem, keks i hrskave orašaste plodove, ova torta idealna je kada vam se jede nešto slatko, a nemate vremena za komplikovanu pripremu.
Svinjski vrat, slanina, ćevapi i pečene paprike daju punoću ukusa ovom omiljenom jelu juga Srbije, a pravi način pripreme čini razliku između običnog ručka i specijaliteta kao iz leskovačkog restorana.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.