Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Bela alva je poslastica koja, iako jednostavna po sastojcima, krije bogatu istoriju i aromu koja vraća u neka prošla vremena. Njeno poreklo vodi nas u Bliski istok, gde je alva vekovima omiljeni slatkiš, a naziv potiče iz arapskog jezika i znači – slatkiš. Na Balkanu, a posebno u Srbiji, bela alva od davnina zauzima posebno mesto i priprema se za porodične svečanosti i verske praznike, kako u pravoslavnim i katoličkim, tako i u muslimanskim domovima.
Ovaj luksuzni desert pravljen je nekada u velikim količinama – domaćice su ga pažljivo pripremale za prazničnu trpezu, jer med, orasi i pažljivo umućena belanca stvaraju neodoljivu harmoniju ukusa. Danas, iako se retko priprema u domaćinstvima, bela alva i dalje osvaja sladokusce, posebno one koji cene starinske recepte i tradicionalne poslastice.
Ovaj kolač je izuzetno ukusan, snažnog slatkog ukusa, ali njegova neuobičajena aroma čini da svako želi da proba još komadić. Prvi susret sa belom alvom često izaziva zanimljive reakcije, a oni koji je već poznaju – znaju da se ne može odoleti.
Sastojci:
2 veće oblande
6 belanaca
600 g prah šećera
300 g meda
250 g sitno seckanih oraha
Shutterstock/A.G.A
Bela alva
Priprema:
Na pari umutite belanca (može i na tek zamlačenoj ringli), postepeno dodajući po kašiku prah šećera. Kada belanca postanu čvrsta i dobiju gustinu, dodajte malo po malo kuvani med, neprestano mešajući, dok ne dobijete vrlo gustu masu. Sklonite smesu sa plotne i umešajte orahe da se ravnomerno rasporede. Na dasku stavite jednu oblandu, ravnomerno je premažite alvom i prekrijte drugom oblandom. Ako želite, oblande možete izostaviti i smesu rasporediti direktno u kalup. Bilo sa oblandama ili bez njih, alvu ostavite da prenoći kako bi se dobro stisla pre sečenja i posluživanja.
Savet:
Važno je koristiti sveža belanca sobne temperature kako bi se lakše umutila u čvrst sneg, birati kvalitetan prirodni med, bagremov ili livadski, jer on daje poseban ukus i utiče na konzistenciju, prosejati šećer u prahu pre dodavanja da smesa bude glatka i bez grudvica, a orasi najbolje da budu sveži i blago prepečeni za intenzivniji ukus.
Dodavanje šećera u belanca radite postepeno za stabilan i vazdušast sneg, med ne sme da provri kako ne bi izgubio svoja svojstva, mešanje na pari je ključno jer previsoka temperatura može zgrudvati belanca, a smesa se brzo steže, pa je potrebno odmah je sipati na oblandu i poravnati.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
U besedi za subotu 20. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto najpre treba prepoznati sopstvene slabosti, kako ispraviti bližnjega bez povređivanja i zašto i opravdana ljutnja mora imati granicu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Jeroteja po starom kalendaru, dok po novom kalendaru obeležavaju Svetog proroka Osiju. Katolička crkva proslavlja Svetog Ignjatija Antiohijskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veći verski praznik.
Svetogorski starac Emilijan Simonopetrit u jednoj svojoj pouci nudi drugačiji pogled na bolest i objašnjava kako i najteže iskušenje može postati prilika za duhovni rast.
Stipendije i smeštaj u studentskim domovima omogućavaju mladima iz srpskih zajednica van Srbije da steknu obrazovanje, izgrade svoju budućnost i ostanu povezani sa narodom iz kojeg potiču
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Mlevene šljive, lagano pečenje i nekoliko listova rozetle daju domaćoj poslastici prepoznatljivu aromu, a ovaj jednostavan recept odličan je izbor i za doručak tokom posta na vodi.
Šest jaja, šest kašika šećera i šest kašika brašna dovoljno je za mekan biskvit sa omiljenim voćnim filom, bez komplikovanog merenja i dugog zadržavanja u kuhinji.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Mlevene šljive, lagano pečenje i nekoliko listova rozetle daju domaćoj poslastici prepoznatljivu aromu, a ovaj jednostavan recept odličan je izbor i za doručak tokom posta na vodi.