Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Bela alva je poslastica koja, iako jednostavna po sastojcima, krije bogatu istoriju i aromu koja vraća u neka prošla vremena. Njeno poreklo vodi nas u Bliski istok, gde je alva vekovima omiljeni slatkiš, a naziv potiče iz arapskog jezika i znači – slatkiš. Na Balkanu, a posebno u Srbiji, bela alva od davnina zauzima posebno mesto i priprema se za porodične svečanosti i verske praznike, kako u pravoslavnim i katoličkim, tako i u muslimanskim domovima.
Ovaj luksuzni desert pravljen je nekada u velikim količinama – domaćice su ga pažljivo pripremale za prazničnu trpezu, jer med, orasi i pažljivo umućena belanca stvaraju neodoljivu harmoniju ukusa. Danas, iako se retko priprema u domaćinstvima, bela alva i dalje osvaja sladokusce, posebno one koji cene starinske recepte i tradicionalne poslastice.
Ovaj kolač je izuzetno ukusan, snažnog slatkog ukusa, ali njegova neuobičajena aroma čini da svako želi da proba još komadić. Prvi susret sa belom alvom često izaziva zanimljive reakcije, a oni koji je već poznaju – znaju da se ne može odoleti.
Sastojci:
2 veće oblande
6 belanaca
600 g prah šećera
300 g meda
250 g sitno seckanih oraha
Shutterstock/A.G.A
Bela alva
Priprema:
Na pari umutite belanca (može i na tek zamlačenoj ringli), postepeno dodajući po kašiku prah šećera. Kada belanca postanu čvrsta i dobiju gustinu, dodajte malo po malo kuvani med, neprestano mešajući, dok ne dobijete vrlo gustu masu. Sklonite smesu sa plotne i umešajte orahe da se ravnomerno rasporede. Na dasku stavite jednu oblandu, ravnomerno je premažite alvom i prekrijte drugom oblandom. Ako želite, oblande možete izostaviti i smesu rasporediti direktno u kalup. Bilo sa oblandama ili bez njih, alvu ostavite da prenoći kako bi se dobro stisla pre sečenja i posluživanja.
Savet:
Važno je koristiti sveža belanca sobne temperature kako bi se lakše umutila u čvrst sneg, birati kvalitetan prirodni med, bagremov ili livadski, jer on daje poseban ukus i utiče na konzistenciju, prosejati šećer u prahu pre dodavanja da smesa bude glatka i bez grudvica, a orasi najbolje da budu sveži i blago prepečeni za intenzivniji ukus.
Dodavanje šećera u belanca radite postepeno za stabilan i vazdušast sneg, med ne sme da provri kako ne bi izgubio svoja svojstva, mešanje na pari je ključno jer previsoka temperatura može zgrudvati belanca, a smesa se brzo steže, pa je potrebno odmah je sipati na oblandu i poravnati.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Od detinjstva u siromaštvu do monaškog podviga na Atosu i povratka u rodno selo, gde je decenijama bio oslonac ljudima u nevolji - život starca Akakija obeležili su molitva, skromnost i susreti sa znamenitim duhovnicima.
Rukovodilac radionice za ikonopisanje "Palek" Anatolij Vležko ističe da lik sveca na ikoni nije portret, a sama ikona nije najverodostojnija fiksacija fizičke stvarnosti.
Sumnje apostola Tome je uklonio sam Gospod, ušavši kroz zatvorena vrata u prostoriju u kojoj su se nalazili apostoli okupljeni na molitvu, rekavši Tomi da opipa njegove rane.
Dok ga kritičari optužuju za preveliki uticaj i "moć iz senke", pristalice ističu njegovu ulogu u očuvanju crkvenog jedinstva i stabilnosti, a autorski tekst Spasoja Tomića, koji prenosimo u celosti, dodatno osvetljava ove podele i tumačenja.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Jednostavno testo punjeno mesom, zaliveno pavlakom i puterom, ponovo postaje hit domaće kuhinje jer spaja nostalgiju, sitost i osećaj zajedništva koji ne zastareva.
Sezonska biljka iz šumskih predela, cenjena u pravoslavnoj tradiciji zbog snažnog dejstva na imunitet i prirodnog balansa koji uspostavlja nakon bogate praznične ishrane.
Ono što obično ostane na kraju praznika u ovom receptu postaje brz, ukusan i praktičan obrok, baš onako kako su nekada znale naše bake - bez bacanja i bez komplikacija.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Protojerej-stavrofor Dušan Erdelj objašnjava smisao dana posle Svetle sedmice i poziva vernike u dijaspori da u crkvu ponesu imena bližnjih i darove za pomen.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.