Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Bela alva je poslastica koja, iako jednostavna po sastojcima, krije bogatu istoriju i aromu koja vraća u neka prošla vremena. Njeno poreklo vodi nas u Bliski istok, gde je alva vekovima omiljeni slatkiš, a naziv potiče iz arapskog jezika i znači – slatkiš. Na Balkanu, a posebno u Srbiji, bela alva od davnina zauzima posebno mesto i priprema se za porodične svečanosti i verske praznike, kako u pravoslavnim i katoličkim, tako i u muslimanskim domovima.
Ovaj luksuzni desert pravljen je nekada u velikim količinama – domaćice su ga pažljivo pripremale za prazničnu trpezu, jer med, orasi i pažljivo umućena belanca stvaraju neodoljivu harmoniju ukusa. Danas, iako se retko priprema u domaćinstvima, bela alva i dalje osvaja sladokusce, posebno one koji cene starinske recepte i tradicionalne poslastice.
Ovaj kolač je izuzetno ukusan, snažnog slatkog ukusa, ali njegova neuobičajena aroma čini da svako želi da proba još komadić. Prvi susret sa belom alvom često izaziva zanimljive reakcije, a oni koji je već poznaju – znaju da se ne može odoleti.
Sastojci:
2 veće oblande
6 belanaca
600 g prah šećera
300 g meda
250 g sitno seckanih oraha
Shutterstock/A.G.A
Bela alva
Priprema:
Na pari umutite belanca (može i na tek zamlačenoj ringli), postepeno dodajući po kašiku prah šećera. Kada belanca postanu čvrsta i dobiju gustinu, dodajte malo po malo kuvani med, neprestano mešajući, dok ne dobijete vrlo gustu masu. Sklonite smesu sa plotne i umešajte orahe da se ravnomerno rasporede. Na dasku stavite jednu oblandu, ravnomerno je premažite alvom i prekrijte drugom oblandom. Ako želite, oblande možete izostaviti i smesu rasporediti direktno u kalup. Bilo sa oblandama ili bez njih, alvu ostavite da prenoći kako bi se dobro stisla pre sečenja i posluživanja.
Savet:
Važno je koristiti sveža belanca sobne temperature kako bi se lakše umutila u čvrst sneg, birati kvalitetan prirodni med, bagremov ili livadski, jer on daje poseban ukus i utiče na konzistenciju, prosejati šećer u prahu pre dodavanja da smesa bude glatka i bez grudvica, a orasi najbolje da budu sveži i blago prepečeni za intenzivniji ukus.
Dodavanje šećera u belanca radite postepeno za stabilan i vazdušast sneg, med ne sme da provri kako ne bi izgubio svoja svojstva, mešanje na pari je ključno jer previsoka temperatura može zgrudvati belanca, a smesa se brzo steže, pa je potrebno odmah je sipati na oblandu i poravnati.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
Ajet 49:13 iz sure El-Hudžurat jasno naglašava da nas razlike među narodima i plemenima uče poštovanju, moralnoj svesti i bogobojaznosti, otkrivajući pravi put ka istinskoj veličini.
Slučaj "Spomenika Pavlu Đurišiću" potresa Crnu Goru – dok sud vidi "bezbednosni rizik", vernici strahuju od novog talasa progona Srpske pravoslavne crkve.
Prisećajući se početnog udarca na utakmici Mejdžor Liga – otac Bendžamin Lenerc otkriva zašto je sveštenička služba za njega neuporedivo s bilo kojom zemaljskom slavom.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
U danima posta, kad je duša gladna utehe, a novčanik tanak, ovaj starinski kolač iz šerpe vraća toplinu doma i pokazuje da i jednostavno može biti preukusno.
Jednostavan i dekorativan recept za slavsko predjelo, sa raznovrsnim posipima i modernim pristupom pripremi, koji će očarati goste i uneti dodatnu toplinu u slavsku gozbu.
Jednostavan recept koji spaja tradiciju i brzu pripremu, idealan za sve ukućane, uz tajnu dodatne arome koja čini jelo neodoljivim na svakoj pravoslavnoj slavnoj trpezi.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
U selu Višnjeva – Donji Grbalj, u obnovljenom hramu iz vremena Nemanjića, na praznik Svetog mučenika Nestora služena je prva liturgija posle više od jednog veka.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.