Od prazničnih trpeza u pravoslavnim, katoličkim i muslimanskim domovima do modernih kuhinja – otkrijte kako se priprema ova poslastica od belanaca, meda i oraha koja je nekada bila simbol svečanosti i slatkog užitka.
Bela alva je poslastica koja, iako jednostavna po sastojcima, krije bogatu istoriju i aromu koja vraća u neka prošla vremena. Njeno poreklo vodi nas u Bliski istok, gde je alva vekovima omiljeni slatkiš, a naziv potiče iz arapskog jezika i znači – slatkiš. Na Balkanu, a posebno u Srbiji, bela alva od davnina zauzima posebno mesto i priprema se za porodične svečanosti i verske praznike, kako u pravoslavnim i katoličkim, tako i u muslimanskim domovima.
Ovaj luksuzni desert pravljen je nekada u velikim količinama – domaćice su ga pažljivo pripremale za prazničnu trpezu, jer med, orasi i pažljivo umućena belanca stvaraju neodoljivu harmoniju ukusa. Danas, iako se retko priprema u domaćinstvima, bela alva i dalje osvaja sladokusce, posebno one koji cene starinske recepte i tradicionalne poslastice.
Ovaj kolač je izuzetno ukusan, snažnog slatkog ukusa, ali njegova neuobičajena aroma čini da svako želi da proba još komadić. Prvi susret sa belom alvom često izaziva zanimljive reakcije, a oni koji je već poznaju – znaju da se ne može odoleti.
Sastojci:
2 veće oblande
6 belanaca
600 g prah šećera
300 g meda
250 g sitno seckanih oraha
Shutterstock/A.G.A
Bela alva
Priprema:
Na pari umutite belanca (može i na tek zamlačenoj ringli), postepeno dodajući po kašiku prah šećera. Kada belanca postanu čvrsta i dobiju gustinu, dodajte malo po malo kuvani med, neprestano mešajući, dok ne dobijete vrlo gustu masu. Sklonite smesu sa plotne i umešajte orahe da se ravnomerno rasporede. Na dasku stavite jednu oblandu, ravnomerno je premažite alvom i prekrijte drugom oblandom. Ako želite, oblande možete izostaviti i smesu rasporediti direktno u kalup. Bilo sa oblandama ili bez njih, alvu ostavite da prenoći kako bi se dobro stisla pre sečenja i posluživanja.
Savet:
Važno je koristiti sveža belanca sobne temperature kako bi se lakše umutila u čvrst sneg, birati kvalitetan prirodni med, bagremov ili livadski, jer on daje poseban ukus i utiče na konzistenciju, prosejati šećer u prahu pre dodavanja da smesa bude glatka i bez grudvica, a orasi najbolje da budu sveži i blago prepečeni za intenzivniji ukus.
Dodavanje šećera u belanca radite postepeno za stabilan i vazdušast sneg, med ne sme da provri kako ne bi izgubio svoja svojstva, mešanje na pari je ključno jer previsoka temperatura može zgrudvati belanca, a smesa se brzo steže, pa je potrebno odmah je sipati na oblandu i poravnati.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Jednostavan i autentičan, pripreman uoči praznika svih vera i porodičnih okupljanja, ovaj starinski kolač i danas vraća mirise detinjstva i toplinu doma.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.
U besedi za 32. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas podseća da sva dela koja nemaju izvor u Hristu ostaju prazna, poput loze koja ne može doneti plod ako nije povezana sa čokotom.
Hramovi širom zemlje otvaraju vrata vernicima koji se okupljaju da se prisete prvih hrišćana, učestvuju u vodoosvećenju i potvrde svoj duhovni put kroz post i molitvu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Krstovdan po starom kalendaru i Svetog Atanasija Velikog po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svete Margarete Ugarske, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
U istom datumu susreću se priča o čaši otrova koja nije naudila i praznik koji priprema verne za Bogojavljenje – a iza toga stoji poruka koja se tiče svakog čoveka.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
U danima posta, kad je duša gladna utehe, a novčanik tanak, ovaj starinski kolač iz šerpe vraća toplinu doma i pokazuje da i jednostavno može biti preukusno.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Jednostavno jelo iz rerne, sastavljeno od onoga što se nađe u kuhinji, idealno je za sporu nedelju, razgovore za stolom i decu koja već posle prvog zalogaja pitaju ima li još.