Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Miris testa koje se diže i maka koji se kuva u mleku oduvek je bio više od obične pripreme kolača. Bio je to znak da se bliži praznik, da će se oko stola okupiti porodica i da će se, uz molitvu i zahvalnost Bogu, podeliti ono što je najlepše iz ruku domaćice. Sremska štrudla sa makom nije samo kolač — ona je deo sećanja na detinjstvo, na tople kuhinje naših baka i majki, na vreme kada se nije žurilo i kada se u svakoj kori osećala ljubav i strpljenje.
Priprema štrudle uvek je imala svoj mali obred: čekanje da testo naraste, kuvanje maka uz tiho mešanje, valjanje i motanje kora koje su krile mirisan fil. Sve to imalo je smisla jer je čin zajedništva i gostoljublja, baš onako kako i vera uči — da se radost deli. Zato i danas, kada zamesimo štrudlu po starinskom receptu, prizivamo ne samo ukus detinjstva, već i duh sabranosti i blagoslova u domu.
Sastojci:
Za testo:
500 g mekog brašna (tip 400)
1 celo jaje + 2 žumanceta
60–80 g šećera (po ukusu)
200 g putera ili masti (rastopiti i prohladiti) — puter za bogatiji, mast za starinski ukus
150–200 ml toplog mleka (po potrebi još malo)
20 g svežeg kvasca (ili 7–8 g suvog)
prstohvat soli
Za fil od maka:
400–500 g mlevenog maka (kvalitetan, proveren)
250–350 g šećera (po ukusu)
300–350 ml mleka (za kuvanje maka)
50–80 g prezli (prepržene na puteru) — da fil ne bude voden
50 g putera (za sjaj i ukus)
rendana korica 1 limuna (opciono, ali tradicionalno često prisutna)
1 vanilin šećer ili malo ekstrakta vanile (po želji)
Za premaz i posipanje:
1 jaje ili žumance
šećer u prahu ili tanka glazura od šećera i malo mleka
Shutterstock/nada54
Sremska štrudla s makom
Priprema:
Testo:
U malo toplog mleka rastvorite kvasac sa šećerom i brašnom i ostavite da nadođe. U vanglu prosejte brašno, dodajte so i šećer, zatim jaje i žumanca, rastopljeni puter ili mast i pripremljeni kvasac. Po potrebi dolivajte mleko i zamesite mekano testo. Pokrijte i ostavite da naraste 30–60 minuta.
Fil od maka:
Mleko zagrejte do vrenja, dodajte mak, šećer i vanilu i kratko kuvajte. Sklonite s vatre, umešajte puter i rendanu koricu limuna. Kad se prohladi, dodajte prezle da fil bude gust i sočan.
Formiranje štrudli:
Nadošlo testo podelite na 2–3 dela i razvucite kore. Premažite ih puterom, rasporedite fil i pažljivo uvijte u rolate. Stavite u pleh i ostavite da odstoje pre pečenja.
Pečenje:
Premažite jajetom i pecite na 180 °C oko 30–40 minuta, dok lepo ne porumene. Kada se prohlade, pospite šećerom u prahu ili tanko premažite glazurom, pa isecite na parčiće.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
U danima posta, kad je duša gladna utehe, a novčanik tanak, ovaj starinski kolač iz šerpe vraća toplinu doma i pokazuje da i jednostavno može biti preukusno.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Iz knjige „Pravoslavni posni kuvar“ Nade Marković donosimo recept za drugačiji posni obrok na ulju, u kojem se prokelj obavijen hrskavim testom pretvara u ukusno jelo jednostavne pripreme.
Iz starih zapisa pronađenih u manastiru Dragović stigao je recept za neobičnu poslasticu koja otkriva kako su se nekada od jednostavnih sastojaka stvarali ukusi dostojni svečane trpeze.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.
U pouci za petak 4. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohriski i Žički upozorava na opasnost pogrešnih izbora i podseća da se vrednost puta vidi po cilju kojem vodi, a ne po prolaznom uspehu.