Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Miris testa koje se diže i maka koji se kuva u mleku oduvek je bio više od obične pripreme kolača. Bio je to znak da se bliži praznik, da će se oko stola okupiti porodica i da će se, uz molitvu i zahvalnost Bogu, podeliti ono što je najlepše iz ruku domaćice. Sremska štrudla sa makom nije samo kolač — ona je deo sećanja na detinjstvo, na tople kuhinje naših baka i majki, na vreme kada se nije žurilo i kada se u svakoj kori osećala ljubav i strpljenje.
Priprema štrudle uvek je imala svoj mali obred: čekanje da testo naraste, kuvanje maka uz tiho mešanje, valjanje i motanje kora koje su krile mirisan fil. Sve to imalo je smisla jer je čin zajedništva i gostoljublja, baš onako kako i vera uči — da se radost deli. Zato i danas, kada zamesimo štrudlu po starinskom receptu, prizivamo ne samo ukus detinjstva, već i duh sabranosti i blagoslova u domu.
Sastojci:
Za testo:
500 g mekog brašna (tip 400)
1 celo jaje + 2 žumanceta
60–80 g šećera (po ukusu)
200 g putera ili masti (rastopiti i prohladiti) — puter za bogatiji, mast za starinski ukus
150–200 ml toplog mleka (po potrebi još malo)
20 g svežeg kvasca (ili 7–8 g suvog)
prstohvat soli
Za fil od maka:
400–500 g mlevenog maka (kvalitetan, proveren)
250–350 g šećera (po ukusu)
300–350 ml mleka (za kuvanje maka)
50–80 g prezli (prepržene na puteru) — da fil ne bude voden
50 g putera (za sjaj i ukus)
rendana korica 1 limuna (opciono, ali tradicionalno često prisutna)
1 vanilin šećer ili malo ekstrakta vanile (po želji)
Za premaz i posipanje:
1 jaje ili žumance
šećer u prahu ili tanka glazura od šećera i malo mleka
Shutterstock/nada54
Sremska štrudla s makom
Priprema:
Testo:
U malo toplog mleka rastvorite kvasac sa šećerom i brašnom i ostavite da nadođe. U vanglu prosejte brašno, dodajte so i šećer, zatim jaje i žumanca, rastopljeni puter ili mast i pripremljeni kvasac. Po potrebi dolivajte mleko i zamesite mekano testo. Pokrijte i ostavite da naraste 30–60 minuta.
Fil od maka:
Mleko zagrejte do vrenja, dodajte mak, šećer i vanilu i kratko kuvajte. Sklonite s vatre, umešajte puter i rendanu koricu limuna. Kad se prohladi, dodajte prezle da fil bude gust i sočan.
Formiranje štrudli:
Nadošlo testo podelite na 2–3 dela i razvucite kore. Premažite ih puterom, rasporedite fil i pažljivo uvijte u rolate. Stavite u pleh i ostavite da odstoje pre pečenja.
Pečenje:
Premažite jajetom i pecite na 180 °C oko 30–40 minuta, dok lepo ne porumene. Kada se prohlade, pospite šećerom u prahu ili tanko premažite glazurom, pa isecite na parčiće.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
U danima posta, kad je duša gladna utehe, a novčanik tanak, ovaj starinski kolač iz šerpe vraća toplinu doma i pokazuje da i jednostavno može biti preukusno.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teofilakta Ispovednika po starom kalendaru i Svetog Jakova Ispovednika po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Serapiona, muslimani slave drugi dan Bajrama, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Reči velikog duhovnika 20. veka otkrivaju kako naši svakodnevni izbori, misli i osećanja oblikuju unutrašnji raj ili pakao – i kako mir, strah i ljubav već sada žive u našoj duši.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Susreti sa srpskim svetinjama i razgovori sa monaštvom pokreću lične odluke koje prevazilaze vojnu misiju – jedan od njih već se priprema za krštenje u manastiru Draganac.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Ova skromna poslastica, nekada obavezna u postu i omiljena među decom, pravila se od svega nekoliko sastojaka i sušila na suncu, a danas ponovo budi interesovanje i otkriva duh starinskih kuhinja.
Monahinja manastira Rukumija u knjizi „Ko posti, dušu gosti“ deli tajnu skromnog, ali izuzetno ukusnog paprikaša, koji svaki zalogaj pretvara u trenutak pažnje, topline i harmonije tokom dana posta.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima