Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Miris testa koje se diže i maka koji se kuva u mleku oduvek je bio više od obične pripreme kolača. Bio je to znak da se bliži praznik, da će se oko stola okupiti porodica i da će se, uz molitvu i zahvalnost Bogu, podeliti ono što je najlepše iz ruku domaćice. Sremska štrudla sa makom nije samo kolač — ona je deo sećanja na detinjstvo, na tople kuhinje naših baka i majki, na vreme kada se nije žurilo i kada se u svakoj kori osećala ljubav i strpljenje.
Priprema štrudle uvek je imala svoj mali obred: čekanje da testo naraste, kuvanje maka uz tiho mešanje, valjanje i motanje kora koje su krile mirisan fil. Sve to imalo je smisla jer je čin zajedništva i gostoljublja, baš onako kako i vera uči — da se radost deli. Zato i danas, kada zamesimo štrudlu po starinskom receptu, prizivamo ne samo ukus detinjstva, već i duh sabranosti i blagoslova u domu.
Sastojci:
Za testo:
500 g mekog brašna (tip 400)
1 celo jaje + 2 žumanceta
60–80 g šećera (po ukusu)
200 g putera ili masti (rastopiti i prohladiti) — puter za bogatiji, mast za starinski ukus
150–200 ml toplog mleka (po potrebi još malo)
20 g svežeg kvasca (ili 7–8 g suvog)
prstohvat soli
Za fil od maka:
400–500 g mlevenog maka (kvalitetan, proveren)
250–350 g šećera (po ukusu)
300–350 ml mleka (za kuvanje maka)
50–80 g prezli (prepržene na puteru) — da fil ne bude voden
50 g putera (za sjaj i ukus)
rendana korica 1 limuna (opciono, ali tradicionalno često prisutna)
1 vanilin šećer ili malo ekstrakta vanile (po želji)
Za premaz i posipanje:
1 jaje ili žumance
šećer u prahu ili tanka glazura od šećera i malo mleka
Shutterstock/nada54
Sremska štrudla s makom
Priprema:
Testo:
U malo toplog mleka rastvorite kvasac sa šećerom i brašnom i ostavite da nadođe. U vanglu prosejte brašno, dodajte so i šećer, zatim jaje i žumanca, rastopljeni puter ili mast i pripremljeni kvasac. Po potrebi dolivajte mleko i zamesite mekano testo. Pokrijte i ostavite da naraste 30–60 minuta.
Fil od maka:
Mleko zagrejte do vrenja, dodajte mak, šećer i vanilu i kratko kuvajte. Sklonite s vatre, umešajte puter i rendanu koricu limuna. Kad se prohladi, dodajte prezle da fil bude gust i sočan.
Formiranje štrudli:
Nadošlo testo podelite na 2–3 dela i razvucite kore. Premažite ih puterom, rasporedite fil i pažljivo uvijte u rolate. Stavite u pleh i ostavite da odstoje pre pečenja.
Pečenje:
Premažite jajetom i pecite na 180 °C oko 30–40 minuta, dok lepo ne porumene. Kada se prohlade, pospite šećerom u prahu ili tanko premažite glazurom, pa isecite na parčiće.
Svaka domaćica ima svoj oprobani recept za neodoljiva peciva, a mi vam donosimo jedan zapisan rukom u požuteloj svesci jedne bake koja poručuje da ovakve kiflice nemaju konkurenciju.
Otkrijte recept iz kuvara Katarine Popović Midžine štampanog 1877, koji vekovima krasi srpske trpeze - hrskave maviše čuvaju duh doma, praznika i zajedništva, prenoseći radost s generacije na generaciju.
Miris pečenih kolača, bogat karamel krem i tradicija preneta s kolena na koleno donose porodičnu toplinu i radost zajedništva, baš onako kako nas u pravoslavlju uči blagodat gostoprimstva i zajedništva.
Otkrijte kako su lisnati kolačići sa domaćim džemom nekada okupljali porodice, simbolizovali gostoljubivost i čuvali tradiciju svake mrsne slave – priprema je prava mala umetnost koju danas možemo ponovo oživeti.
U danima posta, kad je duša gladna utehe, a novčanik tanak, ovaj starinski kolač iz šerpe vraća toplinu doma i pokazuje da i jednostavno može biti preukusno.
Okupljeni raseljeni Srbi i vernici iz okolnih mesta proslavili su svetitelja čuvajući tradiciju i sećanje na dom koji opstaje uprkos godinama i ruševinama.
U jubilejskoj poslanici kardinal Ladislav Nemet podseća da vera može ujediniti različite tradicije, dok nas poziva da sačuvamo planetu i pomognemo najugroženijima.
Služeći Svetu arhijerejsku liturgiju u niškom Sabornom hramu, poglavar Srpske pravoslavne crkve besedio je o Svetom Nikolaju kao merilu pravoslavnog života i o veri koja ne ostaje u rečima, već se pretače u odnos prema drugome.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Ova skromna poslastica, nekada obavezna u postu i omiljena među decom, pravila se od svega nekoliko sastojaka i sušila na suncu, a danas ponovo budi interesovanje i otkriva duh starinskih kuhinja.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.
Oslić sa belim lukom, peršunom i začinima ostaje sočan i narednog dana – jelo koje postaje još punijeg ukusa, otkrivajući tihe mudrosti monaškog života.
Uz pažljivo sečenje, miris ruzmarina i nekoliko osnovnih sastojaka, obična namirnica dobija novu formu i postaje jelo koje spaja meru, ukus i tišinu pravoslavnog posta.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
U snažnoj poruci povodom Nikoljdana, episkop bihaćko-petrovački i rmanjski podseća da voštanica nije samo znak radosti, već tiha veza sa precima, opomena protiv zaborava i poziv na povratak korenima kroz veru koja se dokazuje delima.
Oslić sa belim lukom, peršunom i začinima ostaje sočan i narednog dana – jelo koje postaje još punijeg ukusa, otkrivajući tihe mudrosti monaškog života.