Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
Ime Svetog Blaža u kalendaru Katoličke crkve ne ističe se glasno, ali običaj koji ga prati traje vekovima. Na njegov praznik, početkom februara, u brojnim crkvama vernici prilaze na blagoslov grla - jednostavan obred u kojem se koriste dve ukrštene sveće i kratka molitva koja ostaje u sećanju duže nego sam čin. U tom trenutku susreću se predanje, ljudska bolest i vera u Božju zaštitu, bez patetike, ali s dubokim osloncem u crkvenom iskustvu.
Ko je bio Sveti Blaž, odnosno Sveti Vlaho
Sveti Blaž bio je episkop u Sebasti, u Maloj Aziji, i mučenik sa početka IV veka. Predanje ga pamti kao obrazovanog lekara i pastira Crkve - čoveka koji je razumeo i telesnu slabost i duhovne potrebe. U hrvatskom primorju, a naročito u Dubrovniku, njegovo ime živi u obliku Vlaho, pod kojim je postao zaštitnik grada i jedan od ključnih simbola njegovog istorijskog identiteta. Ipak, mimo lokalnog imena i snažnog gradskog kulta, Sveti Blaž pripada celokupnom hrišćanskom predanju: poštovan je i na Istoku i na Zapadu.
Postradao je u vreme progona hrišćana za vladavine cara Licinija. Nakon hapšenja i teških mučenja, pogubljen je jer nije hteo da se odrekne Hrista. U njegovom životopisu posebno se pamti čudo u kojem je spasao dete koje se gušilo zbog riblje kosti zaglavljene u grlu. Upravo taj događaj postao je temelj kasnijeg običaja blagosiljanja grla.
Wikipedia
Sveti Blaž (Vlaho)
Blagoslov grla - čin jednostavan po formi, dubok po značenju
Na praznik Svetog Blaža, posle bogosluženja, u crkvama se obavlja blagosiljanje grla. Sveštenik drži dve sveće ukrštene u obliku krsta i prinosi ih grlu vernika, uz molitvu da ih Bog, zagovorom Svetog Blaža, sačuva od bolesti grla i svake druge nemoći. Sveštenik pritom izgovara molitvu: „Po zagovoru svetog Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakoga drugog zla.“
Blagoslov grla traje kratko, ali njegova vrednost nije u trajanju, već u onome što donosi. Čin blagoslova grla temelji se na predanju po kojem je Sveti Blaž svojim blagoslovom spasao dečaka kojem je u grlu zapela riblja kost. Međutim, u crkvenom razumevanju, ovaj blagoslov nije zamena za lekarsku pomoć. To je molitveni vapaj za Božju zaštitu i izraz poverenja da je ljudska krhkost poznata Bogu. Zdravlje se ne posmatra samo kao fizičko stanje, već kao dar. Grlo, kao mesto glasa, daha i izgovorene reči, podseća da čovek ne živi samo od hrane, već i od smisla.
Wikipedia
Crkva Svetog Vaha u Dubrovniku
Sveti Vlaho između predanja i savremenog života
U Dubrovniku, gde se Sveti Vlaho poštuje kao zaštitnik grada, njegov praznik prerasta u veliku svečanost koja povezuje veru, istoriju i zajedničko pamćenje. Narodna svečanost na praznik Svetog Blaža u Dubrovniku nije samo običaj, već svedočanstvo zaveta da grad ne zaboravi kome duguje svoje postojanje i slobodu.
Značenje Svetog Blaža, međutim, ne ostaje zatvoreno u lokalnim okvirima. U vremenu kada se zdravlje često svodi na statistiku, a bolest doživljava kao propust sistema, običaj blagoslova grla vraća jednostavnu, ali važnu istinu - čovek je ranjiv i potrebna mu je blagodat. Bez velikih gestova i bez spoljašnje pompe.
Sveti Blaž, odnosno Sveti Vlaho, ostaje svedok tihe veze između vere i svakodnevice. Njegov praznik podseća da Crkva pamti i bol i isceljenje, i da se molitva često rađa upravo tamo gde čovek prvi put jasno oseti svoju slabost - u dahu koji zastane i u glasu koji na trenutak zadrhti.
Prisećajući se početnog udarca na utakmici Mejdžor Liga – otac Bendžamin Lenerc otkriva zašto je sveštenička služba za njega neuporedivo s bilo kojom zemaljskom slavom.
Objavljivanjem radne biografije na platformama za zapošljavanje, katolički sveštenik skrenuo je pažnju na pad priloga i finansijsku borbu svoje parohijske zajednice, o kojoj se već godinama gotovo i ne govori.
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Pokrov Presvete Bogorodice po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Prepodobnu mati Paraskevu. Katolička crkva spominje Svetog Kalista Prvog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Otac Lino Zateli trebalo je da napusti zajednicu kojoj je bio posvećen gotovo četvrt veka, dok su se vernici usprotivili njegovom premeštaju i prikupili nekoliko stotina potpisa kako bi ostao u parohiji.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Župnik Željko Lovrić i njegovi stihovi "Ispovest sa asfalta" izazvali su snažne reakcije, otvarajući bolno pitanje autentične vere, greha i susreta s Hristom tamo gde se On najmanje očekuje.
Lekarski tim predvođen profesorom Stefanom Margaritorom obavio je dvočasovni zahvat, a prema prvim procenama, poglavar Rimokatoličke crkve mogao bi već sutra da ustane iz bolničkog kreveta.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.