Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
Ime Svetog Blaža u kalendaru Katoličke crkve ne ističe se glasno, ali običaj koji ga prati traje vekovima. Na njegov praznik, početkom februara, u brojnim crkvama vernici prilaze na blagoslov grla - jednostavan obred u kojem se koriste dve ukrštene sveće i kratka molitva koja ostaje u sećanju duže nego sam čin. U tom trenutku susreću se predanje, ljudska bolest i vera u Božju zaštitu, bez patetike, ali s dubokim osloncem u crkvenom iskustvu.
Ko je bio Sveti Blaž, odnosno Sveti Vlaho
Sveti Blaž bio je episkop u Sebasti, u Maloj Aziji, i mučenik sa početka IV veka. Predanje ga pamti kao obrazovanog lekara i pastira Crkve - čoveka koji je razumeo i telesnu slabost i duhovne potrebe. U hrvatskom primorju, a naročito u Dubrovniku, njegovo ime živi u obliku Vlaho, pod kojim je postao zaštitnik grada i jedan od ključnih simbola njegovog istorijskog identiteta. Ipak, mimo lokalnog imena i snažnog gradskog kulta, Sveti Blaž pripada celokupnom hrišćanskom predanju: poštovan je i na Istoku i na Zapadu.
Postradao je u vreme progona hrišćana za vladavine cara Licinija. Nakon hapšenja i teških mučenja, pogubljen je jer nije hteo da se odrekne Hrista. U njegovom životopisu posebno se pamti čudo u kojem je spasao dete koje se gušilo zbog riblje kosti zaglavljene u grlu. Upravo taj događaj postao je temelj kasnijeg običaja blagosiljanja grla.
Wikipedia
Sveti Blaž (Vlaho)
Blagoslov grla - čin jednostavan po formi, dubok po značenju
Na praznik Svetog Blaža, posle bogosluženja, u crkvama se obavlja blagosiljanje grla. Sveštenik drži dve sveće ukrštene u obliku krsta i prinosi ih grlu vernika, uz molitvu da ih Bog, zagovorom Svetog Blaža, sačuva od bolesti grla i svake druge nemoći. Sveštenik pritom izgovara molitvu: „Po zagovoru svetog Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakoga drugog zla.“
Blagoslov grla traje kratko, ali njegova vrednost nije u trajanju, već u onome što donosi. Čin blagoslova grla temelji se na predanju po kojem je Sveti Blaž svojim blagoslovom spasao dečaka kojem je u grlu zapela riblja kost. Međutim, u crkvenom razumevanju, ovaj blagoslov nije zamena za lekarsku pomoć. To je molitveni vapaj za Božju zaštitu i izraz poverenja da je ljudska krhkost poznata Bogu. Zdravlje se ne posmatra samo kao fizičko stanje, već kao dar. Grlo, kao mesto glasa, daha i izgovorene reči, podseća da čovek ne živi samo od hrane, već i od smisla.
Wikipedia
Crkva Svetog Vaha u Dubrovniku
Sveti Vlaho između predanja i savremenog života
U Dubrovniku, gde se Sveti Vlaho poštuje kao zaštitnik grada, njegov praznik prerasta u veliku svečanost koja povezuje veru, istoriju i zajedničko pamćenje. Narodna svečanost na praznik Svetog Blaža u Dubrovniku nije samo običaj, već svedočanstvo zaveta da grad ne zaboravi kome duguje svoje postojanje i slobodu.
Značenje Svetog Blaža, međutim, ne ostaje zatvoreno u lokalnim okvirima. U vremenu kada se zdravlje često svodi na statistiku, a bolest doživljava kao propust sistema, običaj blagoslova grla vraća jednostavnu, ali važnu istinu - čovek je ranjiv i potrebna mu je blagodat. Bez velikih gestova i bez spoljašnje pompe.
Sveti Blaž, odnosno Sveti Vlaho, ostaje svedok tihe veze između vere i svakodnevice. Njegov praznik podseća da Crkva pamti i bol i isceljenje, i da se molitva često rađa upravo tamo gde čovek prvi put jasno oseti svoju slabost - u dahu koji zastane i u glasu koji na trenutak zadrhti.
Prisećajući se početnog udarca na utakmici Mejdžor Liga – otac Bendžamin Lenerc otkriva zašto je sveštenička služba za njega neuporedivo s bilo kojom zemaljskom slavom.
Objavljivanjem radne biografije na platformama za zapošljavanje, katolički sveštenik skrenuo je pažnju na pad priloga i finansijsku borbu svoje parohijske zajednice, o kojoj se već godinama gotovo i ne govori.
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
Reči velikog duhovnika 20. veka otkrivaju kako naši svakodnevni izbori, misli i osećanja oblikuju unutrašnji raj ili pakao – i kako mir, strah i ljubav već sada žive u našoj duši.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Susreti sa srpskim svetinjama i razgovori sa monaštvom pokreću lične odluke koje prevazilaze vojnu misiju – jedan od njih već se priprema za krštenje u manastiru Draganac.
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Župnik Željko Lovrić i njegovi stihovi "Ispovest sa asfalta" izazvali su snažne reakcije, otvarajući bolno pitanje autentične vere, greha i susreta s Hristom tamo gde se On najmanje očekuje.
Životna priča Dena Rehila pokazuje kako trauma, gubitak i luksuz ne mogu zameniti unutrašnji mir, dok duhovno preobraženje može promeniti život od korena.
Posle godina traganja za duhovnim pozivom, Laís i Džekson Dognini pronašli su ljubav jedno u drugom — na putu koji je vodio kroz samostan i bogosloviju.
Bivši katolički sveštenik, Džerald Ridsdejl, preminuo je u 90. godini dok je služio kaznu za monstruozne zločine nad najmanje 72 deteta. Njegova smrt ne briše tragove patnje koje je ostavio, dok žrtve i dalje traže pravdu za godine bola i tišine.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Od uspona u vrhu Ruske pravoslavne crkve do raščinjenja, sukoba sa patrijarhom Aleksejem II i razlaza sa mitropolitom Epifanijem, ostavio je iza sebe crkvenu mapu podela čije posledice i dalje potresaju pravoslavni svet.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima