Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.
Ime Svetog Blaža u kalendaru Katoličke crkve ne ističe se glasno, ali običaj koji ga prati traje vekovima. Na njegov praznik, početkom februara, u brojnim crkvama vernici prilaze na blagoslov grla - jednostavan obred u kojem se koriste dve ukrštene sveće i kratka molitva koja ostaje u sećanju duže nego sam čin. U tom trenutku susreću se predanje, ljudska bolest i vera u Božju zaštitu, bez patetike, ali s dubokim osloncem u crkvenom iskustvu.
Ko je bio Sveti Blaž, odnosno Sveti Vlaho
Sveti Blaž bio je episkop u Sebasti, u Maloj Aziji, i mučenik sa početka IV veka. Predanje ga pamti kao obrazovanog lekara i pastira Crkve - čoveka koji je razumeo i telesnu slabost i duhovne potrebe. U hrvatskom primorju, a naročito u Dubrovniku, njegovo ime živi u obliku Vlaho, pod kojim je postao zaštitnik grada i jedan od ključnih simbola njegovog istorijskog identiteta. Ipak, mimo lokalnog imena i snažnog gradskog kulta, Sveti Blaž pripada celokupnom hrišćanskom predanju: poštovan je i na Istoku i na Zapadu.
Postradao je u vreme progona hrišćana za vladavine cara Licinija. Nakon hapšenja i teških mučenja, pogubljen je jer nije hteo da se odrekne Hrista. U njegovom životopisu posebno se pamti čudo u kojem je spasao dete koje se gušilo zbog riblje kosti zaglavljene u grlu. Upravo taj događaj postao je temelj kasnijeg običaja blagosiljanja grla.
Wikipedia
Sveti Blaž (Vlaho)
Blagoslov grla - čin jednostavan po formi, dubok po značenju
Na praznik Svetog Blaža, posle bogosluženja, u crkvama se obavlja blagosiljanje grla. Sveštenik drži dve sveće ukrštene u obliku krsta i prinosi ih grlu vernika, uz molitvu da ih Bog, zagovorom Svetog Blaža, sačuva od bolesti grla i svake druge nemoći. Sveštenik pritom izgovara molitvu: „Po zagovoru svetog Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakoga drugog zla.“
Blagoslov grla traje kratko, ali njegova vrednost nije u trajanju, već u onome što donosi. Čin blagoslova grla temelji se na predanju po kojem je Sveti Blaž svojim blagoslovom spasao dečaka kojem je u grlu zapela riblja kost. Međutim, u crkvenom razumevanju, ovaj blagoslov nije zamena za lekarsku pomoć. To je molitveni vapaj za Božju zaštitu i izraz poverenja da je ljudska krhkost poznata Bogu. Zdravlje se ne posmatra samo kao fizičko stanje, već kao dar. Grlo, kao mesto glasa, daha i izgovorene reči, podseća da čovek ne živi samo od hrane, već i od smisla.
Wikipedia
Crkva Svetog Vaha u Dubrovniku
Sveti Vlaho između predanja i savremenog života
U Dubrovniku, gde se Sveti Vlaho poštuje kao zaštitnik grada, njegov praznik prerasta u veliku svečanost koja povezuje veru, istoriju i zajedničko pamćenje. Narodna svečanost na praznik Svetog Blaža u Dubrovniku nije samo običaj, već svedočanstvo zaveta da grad ne zaboravi kome duguje svoje postojanje i slobodu.
Značenje Svetog Blaža, međutim, ne ostaje zatvoreno u lokalnim okvirima. U vremenu kada se zdravlje često svodi na statistiku, a bolest doživljava kao propust sistema, običaj blagoslova grla vraća jednostavnu, ali važnu istinu - čovek je ranjiv i potrebna mu je blagodat. Bez velikih gestova i bez spoljašnje pompe.
Sveti Blaž, odnosno Sveti Vlaho, ostaje svedok tihe veze između vere i svakodnevice. Njegov praznik podseća da Crkva pamti i bol i isceljenje, i da se molitva često rađa upravo tamo gde čovek prvi put jasno oseti svoju slabost - u dahu koji zastane i u glasu koji na trenutak zadrhti.
Prisećajući se početnog udarca na utakmici Mejdžor Liga – otac Bendžamin Lenerc otkriva zašto je sveštenička služba za njega neuporedivo s bilo kojom zemaljskom slavom.
Objavljivanjem radne biografije na platformama za zapošljavanje, katolički sveštenik skrenuo je pažnju na pad priloga i finansijsku borbu svoje parohijske zajednice, o kojoj se već godinama gotovo i ne govori.
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Teodota Ankarskog po novom, dok se po starom kalendaru obeležava Sveti Metodije Patarski. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Nauma Ohridskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U vremenu u kojem se sve češće gubi osećaj za meru, pouka ruskog svetitelja nas podseća da izbor društva nije nevažna odluka, već duhovna prekretnica koja može čoveka voditi ka uzdizanju ili ka postepenom unutrašnjem padu.
Više od 163.000 putnika krenulo je ka svetogorskim manastirima za manje od šest meseci, ali se iza povećanog interesovanja kriju velike promene među poklonicima i višegodišnji problemi sa prevozom gostiju.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, otac Evsevije Meandžija kroz istorijske činjenice i crkveno predanje osvetljava duboke razlike u poimanju pokloničkih putovanja u Pravoslavnoj i Katoličkoj crkvi.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Župnik Željko Lovrić i njegovi stihovi "Ispovest sa asfalta" izazvali su snažne reakcije, otvarajući bolno pitanje autentične vere, greha i susreta s Hristom tamo gde se On najmanje očekuje.
Životna priča Dena Rehila pokazuje kako trauma, gubitak i luksuz ne mogu zameniti unutrašnji mir, dok duhovno preobraženje može promeniti život od korena.
Posle godina traganja za duhovnim pozivom, Laís i Džekson Dognini pronašli su ljubav jedno u drugom — na putu koji je vodio kroz samostan i bogosloviju.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Prvi dan meseca muharema donosi priliku vernicima za molitvu, razmišljanje i duhovnu obnovu, uz poruke o strpljenju, žrtvi i poverenju u Boga koje ovaj značajan datum nosi kroz generacije.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Zašto zlo često izgleda privlačno, kako nas obmanjuje obećanjima i zbog čega čak i ono što deluje kao dobro može da donese tragediju, objašnjava sveštenik Andrej Tkačov u svojoj knjizi "Ne boj se, samo veruj".
Tumačeći reči Svetog pisma, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o srcu kao mestu iz kojeg izlaze čovekove misli, dela i osećanja, ali i kao prostoru u kojem prebiva Božija blagodat.