Katoličanstvo 03.02.2026 | 09:39

DANAS SE U KATOLIČKIM CRKVAMA UKRŠTAJU SVEĆE ISPRED GRLA VERNIKA: Sećanje na čudo Svetog Blaža i molitva koja donosi zaštitu

Slika Autora
Izvor: religija.rs
Autor: Saša Tošić
DANAS SE U KATOLIČKIM CRKVAMA UKRŠTAJU SVEĆE ISPRED GRLA VERNIKA: Sećanje na čudo Svetog Blaža i molitva koja donosi zaštitu
Shutterstock AI/Wikipedia

Iza kratkog čina koji se svake godine 3. februara obavlja u crkvama stoji priča o svetitelju, njegovom mučeništvu i čudu koje je obeležilo jedan od najneobičnijih običaja hrišćanske tradicije.

Ime Svetog Blaža u kalendaru Katoličke crkve ne ističe se glasno, ali običaj koji ga prati traje vekovima. Na njegov praznik, početkom februara, u brojnim crkvama vernici prilaze na blagoslov grla - jednostavan obred u kojem se koriste dve ukrštene sveće i kratka molitva koja ostaje u sećanju duže nego sam čin. U tom trenutku susreću se predanje, ljudska bolest i vera u Božju zaštitu, bez patetike, ali s dubokim osloncem u crkvenom iskustvu.

Ko je bio Sveti Blaž, odnosno Sveti Vlaho

Sveti Blaž bio je episkop u Sebasti, u Maloj Aziji, i mučenik sa početka IV veka. Predanje ga pamti kao obrazovanog lekara i pastira Crkve - čoveka koji je razumeo i telesnu slabost i duhovne potrebe. U hrvatskom primorju, a naročito u Dubrovniku, njegovo ime živi u obliku Vlaho, pod kojim je postao zaštitnik grada i jedan od ključnih simbola njegovog istorijskog identiteta. Ipak, mimo lokalnog imena i snažnog gradskog kulta, Sveti Blaž pripada celokupnom hrišćanskom predanju: poštovan je i na Istoku i na Zapadu.

Postradao je u vreme progona hrišćana za vladavine cara Licinija. Nakon hapšenja i teških mučenja, pogubljen je jer nije hteo da se odrekne Hrista. U njegovom životopisu posebno se pamti čudo u kojem je spasao dete koje se gušilo zbog riblje kosti zaglavljene u grlu. Upravo taj događaj postao je temelj kasnijeg običaja blagosiljanja grla.

Wikipedia
Sveti Blaž (Vlaho)

 

Blagoslov grla - čin jednostavan po formi, dubok po značenju

Na praznik Svetog Blaža, posle bogosluženja, u crkvama se obavlja blagosiljanje grla. Sveštenik drži dve sveće ukrštene u obliku krsta i prinosi ih grlu vernika, uz molitvu da ih Bog, zagovorom Svetog Blaža, sačuva od bolesti grla i svake druge nemoći. Sveštenik pritom izgovara molitvu: „Po zagovoru svetog Blaža, biskupa i mučenika, oslobodio te Bog od bolesti grla i svakoga drugog zla.“

Blagoslov grla traje kratko, ali njegova vrednost nije u trajanju, već u onome što donosi. Čin blagoslova grla temelji se na predanju po kojem je Sveti Blaž svojim blagoslovom spasao dečaka kojem je u grlu zapela riblja kost. Međutim, u crkvenom razumevanju, ovaj blagoslov nije zamena za lekarsku pomoć. To je molitveni vapaj za Božju zaštitu i izraz poverenja da je ljudska krhkost poznata Bogu. Zdravlje se ne posmatra samo kao fizičko stanje, već kao dar. Grlo, kao mesto glasa, daha i izgovorene reči, podseća da čovek ne živi samo od hrane, već i od smisla.

Wikipedia
Crkva Svetog Vaha u Dubrovniku

Sveti Vlaho između predanja i savremenog života

U Dubrovniku, gde se Sveti Vlaho poštuje kao zaštitnik grada, njegov praznik prerasta u veliku svečanost koja povezuje veru, istoriju i zajedničko pamćenje. Narodna svečanost na praznik Svetog Blaža u Dubrovniku nije samo običaj, već svedočanstvo zaveta da grad ne zaboravi kome duguje svoje postojanje i slobodu.

Značenje Svetog Blaža, međutim, ne ostaje zatvoreno u lokalnim okvirima. U vremenu kada se zdravlje često svodi na statistiku, a bolest doživljava kao propust sistema, običaj blagoslova grla vraća jednostavnu, ali važnu istinu - čovek je ranjiv i potrebna mu je blagodat. Bez velikih gestova i bez spoljašnje pompe.

Sveti Blaž, odnosno Sveti Vlaho, ostaje svedok tihe veze između vere i svakodnevice. Njegov praznik podseća da Crkva pamti i bol i isceljenje, i da se molitva često rađa upravo tamo gde čovek prvi put jasno oseti svoju slabost - u dahu koji zastane i u glasu koji na trenutak zadrhti.