NE ČEKAJTE BOLEST DA BISTE SE POMOLILI ZA ZDRAVLJE: Ova molitva Svetog Jefrema Sirina donosi blagostanje i tela i duše
Otkrijte moć božanskih reči koje donose snagu, unutrašnji mir i istinsko isceljenje – svaki dan
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
Na jugu Srbije, gde se zemlja poigrala sa vetrom, vodom i vremenom, stvarajući prizor koji podseća na neku drugu planetu, uzdiže se Đavolja varoš. Kameni stubovi, neki visoki i do 15 metara, stoje kao nemi svedoci vekova, obavijeni legendama i tišinom koja odzvanja jače od svake reči.
I baš tu u kompleksu Đavolje varoši, minijaturna u odnosu na ambijent koji je okružuje, nalazi se mala, skromna, ali duboko poštovana Crkva Svete Petke.
Do nje se ne dolazi slučajno. Staza koja vodi ka crkvi vijuga između monumentalnih okamenjenih figura, kao da posetioca polako priprema za susret sa nečim što je više od turističke atrakcije.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Vazduh je ovde drugačiji - tiši, teži, kao da nosi u sebi molitve svih koji su ovde dolazili pre. Nema buke, nema žurbe. Samo koraci i poneki šapat.
Crkva je mala, drvena, nalik brvnari, kao da je izrasla iz zemlje. Na prvi pogled jednostavna, gotovo neprimetna u odnosu na monumentalne stubove koji je okružuju. Ali upravo ta skromnost privlači. Nema raskoši, nema zlata, nema monumentalnosti - samo osećaj prisutnosti nečega starog, dubokog i neobjašnjivo snažnog.
Istorija ove svetinje seže duboko u prošlost. Podignuta je u 13. veku na temeljima one iz šestog.
Sveta Petka pomaže bolesnima i nevoljnima, pa otuda i verovanje da se maramicom dodirne bolno mesto i pomisli želja, a zatim veže za jedno od drveta (jedno je u samoj crkvi, dva su ispred), kako bi sa maramicom sve muke i problemi (đavoli) ostali u Đavoljoj varoši.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
Vodič Aleksandra Pavlović, koja svakodnevno dočekuje posetioce ispred crkve, objasnila je za Religiju.rs šta ovu crkvu čini specifičnom.
- Ova crkva je izgrađena u 13. veku na ostacima građevine iz šestog veka. Podseća na brvnaru. Za njenu izgradnju vezuje se legenda da je čovek u snu video Svetu Petku odnosno njenu ikonu baš na ovom mestu, došao je ovde, sedam dana baš ovde prespavao i onda je odlučio da podigne ovu crkvu. Druga legenda kaže da su posle toga ovde dolazile žene, palile sveće, ostavljale cveće i vezivale bele maramice za drvo kojima su pre toga trljale bolna mesta i to im je pomagalo da bol prođe.
Kaže da baš zato i danas u crkvi postoje osveštane bele maramice koje bi trebalo staviti na bolno mesto, zamislite želju za ozdravljenje i tu maramicu posle vežete za dva drveta koja se nalaze ovde.
- Kažu da se posle toga iz ove crkve odlazi rasterećen - priča Aleksandra.
Otkrijte moć božanskih reči koje donose snagu, unutrašnji mir i istinsko isceljenje – svaki dan Dok hiljade ljudi svakodnevno mole za ozdravljenje, malo ko zna za snažnu molitvu zahvalnosti posle bolesti koju je ostavio veliki ruski svetac. Sveti Porfirije Kavsokalivit je govorio da svaka patnja u Hristu dobija smisao i postaje put spasenja, ako je podnosimo sa verom i bez gunđanja. Sveto miro je jedan od najstarijih mirisa u hrišćanstvu, čija upotreba datira još iz vremena apostola. Njegov miris nosi blagoslov, isceljenje i umirenje duše i tela.

NE ČEKAJTE BOLEST DA BISTE SE POMOLILI ZA ZDRAVLJE: Ova molitva Svetog Jefrema Sirina donosi blagostanje i tela i duše
NAJTRAŽENIJA MOLITVA NA INTERNETU JE ZA ZDRAVLJE – ALI MNOGI ZABORAVLJAJU OVO: Sveti Jovan Kronštatski je objasnio šta posle
KADA SMO BOLESNI, TREBA DA RADIMO OVO: Sveti Porfirije otkriva zašto samo molitva nije dovoljna
TAJNA NAJSTARIJEG MIRISA NA SVETU KOJI SMIRUJE DUŠU: Kako sveto miro čuva veru i donosi smirenje
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Iako danas nosi ime Svetog Stefana, veruje se da je prvobitno bila posvećena Presvetoj Bogorodici.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
Arhitektonska posebnost nastala je kao odgovor na političke podele i svedoči o vremenu kada su vernici iz Banata pomagali oslobođenje Srbije.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Sveća i dalje gori, kolač se lomi, ali su gosti često na ekranu – dok jedni žale za starim običajima, drugi tvrde da se suština nije pomerila ni za korak i da slava i dalje okuplja, samo na drugačiji način.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički jasno povlači granicu između spoljašnje pobožnosti i unutrašnjeg preobražaja koji menja srce, misao i čitav pravac čovekovog života.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Januarija i druge s njim po starom i Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Blaženog Julijana, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.