Dok hiljade ljudi svakodnevno mole za ozdravljenje, malo ko zna za snažnu molitvu zahvalnosti posle bolesti koju je ostavio veliki ruski svetac.
Malo šta čoveka tako snažno uzdrma kao bolest. Tada nestaju sve brige ovog sveta i ostaje samo jedna želja – da ozdravimo ili da nam ozdravi neko drag. Zato nije iznenađenje što je molitva za zdravlje jedna od najtraženijih molitvi na internetu u Srbiji. Ljudi širom zemlje i rasejanja svakodnevno je kucaju u pretraživače, tražeći reči koje donose utehu i nadu, reči koje će ih približiti Bogu.
Molitva za zdravlje – vapaj duše ka nebu
Brojna su svedočenja vernih koji govore o tome kako im je molitva za zdravlje donela snagu, izlečenje, mir i utehu u najtežim trenucima. Neki su, kako kažu, doživeli pravo čudo, a drugi su u molitvi našli oslonac da hrabro izdrže i prihvate Božiju volju.
Mnogi zaboravljaju – važna je i molitva posle ozdravljenja
I dok svakodnevno upućujemo molitve za zdravlje, mnogi zaboravljaju još jednu podjednako važnu molitvu – molitvu zahvalnosti posle izlečenja od bolesti. Ova molitva je kratak, ali snažan blagodarni vapaj Bogu, jer nam On daruje svaki dah života.
Među najlepšima je molitva Svetog Jovana Kronštatskog, ruskog svetitelja poznatog po svom milosrđu i čudesnim isceljenjima. On nas podseća da ozdravljenje nije kraj, već početak našeg novog, dubljeg života u Gospodu.
Molitva Svetog Jovana Kronštatskog posle izlečenja od bolesti
Shutterstock, Wikipedia
Sveti Jovan Kronštatski
“Slava Tebi, Gospode Isuse Hriste, Sine Jedinorodni Bespočetnog Oca, Koji jedini isceljuješ svaku bolest i svaku ranu u ljudima, što si me grešnog pomilovao i izbavio od bolesti moje, ne dopustivši joj da se razvije i da me usmrti po gresima mojim. Podaj mi, Vladiko, da od sada čvrsto tvorim volju Tvoju na spasenje moje grešne duše i u slavu Tvoju sa Bespočetnim Tvojim Ocem i Jedinosuštnim Tvojim Duhom, sada i uvek i u sve vekove. Amin.”
Blagodarnost – zaboravljeni stub vere
Sveti oci nas uče da zahvalnost Bogu nije formalnost, već plod istinske vere. Kao što molimo u nevolji, tako moramo i slaviti Gospoda u radosti i ozdravljenju. Jer zdravlje nam nije dato samo za uživanje, nego za ispunjavanje volje Božje, za dobro, ljubav i služenje bližnjima.
Neka nam ova molitva Svetog Jovana Kronštatskog bude podsetnik da i posle bolesti ne zaboravimo Ko nas je podigao i zašto nam je produžio dane.
Postoji razlog zašto ova molitva odzvanja vekovima u srcima vernika i zašto je nazvana „molitvom nad molitvama" - otkrivamo njeno pravo značenje, skrivene dubine i zašto bez nje nijedan dan nije potpun.
Mnogi supružnici svedoče da su, posle hodočašća u keliju ovog sveca na Egini i iskrenih molitava, dobili decu, a vernici veruju da ovaj svetitelj pomaže i u teškim životnim borbama, iskušenjima i molitvama za zaštitu porodice i naroda.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
Veliki ruski svetitelj objašnjava da predanjem svojih briga Bogu, molitve iz srca mogu doneti promenu u životima drugih, ali i unutrašnji mir nama samima.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za ponedeljak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se zašto je bilo dovoljno svedočanstvo Sina, ali i šta ono govori o njegovom jedinstvu sa Ocem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog velikomučenika Nikitu po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Haritona Ispovednika. Katolička crkva obeležava Svetog Vjenceslava i Svetog Lovrenca Ruiza. Jevreji obeležavaju treći dan Sukota, a muslimani nemaju veći praznik.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.