Dok hiljade ljudi svakodnevno mole za ozdravljenje, malo ko zna za snažnu molitvu zahvalnosti posle bolesti koju je ostavio veliki ruski svetac.
Malo šta čoveka tako snažno uzdrma kao bolest. Tada nestaju sve brige ovog sveta i ostaje samo jedna želja – da ozdravimo ili da nam ozdravi neko drag. Zato nije iznenađenje što je molitva za zdravlje jedna od najtraženijih molitvi na internetu u Srbiji. Ljudi širom zemlje i rasejanja svakodnevno je kucaju u pretraživače, tražeći reči koje donose utehu i nadu, reči koje će ih približiti Bogu.
Molitva za zdravlje – vapaj duše ka nebu
Brojna su svedočenja vernih koji govore o tome kako im je molitva za zdravlje donela snagu, izlečenje, mir i utehu u najtežim trenucima. Neki su, kako kažu, doživeli pravo čudo, a drugi su u molitvi našli oslonac da hrabro izdrže i prihvate Božiju volju.
Mnogi zaboravljaju – važna je i molitva posle ozdravljenja
I dok svakodnevno upućujemo molitve za zdravlje, mnogi zaboravljaju još jednu podjednako važnu molitvu – molitvu zahvalnosti posle izlečenja od bolesti. Ova molitva je kratak, ali snažan blagodarni vapaj Bogu, jer nam On daruje svaki dah života.
Među najlepšima je molitva Svetog Jovana Kronštatskog, ruskog svetitelja poznatog po svom milosrđu i čudesnim isceljenjima. On nas podseća da ozdravljenje nije kraj, već početak našeg novog, dubljeg života u Gospodu.
Molitva Svetog Jovana Kronštatskog posle izlečenja od bolesti
Shutterstock, Wikipedia
Sveti Jovan Kronštatski
“Slava Tebi, Gospode Isuse Hriste, Sine Jedinorodni Bespočetnog Oca, Koji jedini isceljuješ svaku bolest i svaku ranu u ljudima, što si me grešnog pomilovao i izbavio od bolesti moje, ne dopustivši joj da se razvije i da me usmrti po gresima mojim. Podaj mi, Vladiko, da od sada čvrsto tvorim volju Tvoju na spasenje moje grešne duše i u slavu Tvoju sa Bespočetnim Tvojim Ocem i Jedinosuštnim Tvojim Duhom, sada i uvek i u sve vekove. Amin.”
Blagodarnost – zaboravljeni stub vere
Sveti oci nas uče da zahvalnost Bogu nije formalnost, već plod istinske vere. Kao što molimo u nevolji, tako moramo i slaviti Gospoda u radosti i ozdravljenju. Jer zdravlje nam nije dato samo za uživanje, nego za ispunjavanje volje Božje, za dobro, ljubav i služenje bližnjima.
Neka nam ova molitva Svetog Jovana Kronštatskog bude podsetnik da i posle bolesti ne zaboravimo Ko nas je podigao i zašto nam je produžio dane.
Postoji razlog zašto ova molitva odzvanja vekovima u srcima vernika i zašto je nazvana „molitvom nad molitvama" - otkrivamo njeno pravo značenje, skrivene dubine i zašto bez nje nijedan dan nije potpun.
Mnogi supružnici svedoče da su, posle hodočašća u keliju ovog sveca na Egini i iskrenih molitava, dobili decu, a vernici veruju da ovaj svetitelj pomaže i u teškim životnim borbama, iskušenjima i molitvama za zaštitu porodice i naroda.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Veliki ruski svetitelj objašnjava da predanjem svojih briga Bogu, molitve iz srca mogu doneti promenu u životima drugih, ali i unutrašnji mir nama samima.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.