Dok hiljade ljudi svakodnevno mole za ozdravljenje, malo ko zna za snažnu molitvu zahvalnosti posle bolesti koju je ostavio veliki ruski svetac.
Malo šta čoveka tako snažno uzdrma kao bolest. Tada nestaju sve brige ovog sveta i ostaje samo jedna želja – da ozdravimo ili da nam ozdravi neko drag. Zato nije iznenađenje što je molitva za zdravlje jedna od najtraženijih molitvi na internetu u Srbiji. Ljudi širom zemlje i rasejanja svakodnevno je kucaju u pretraživače, tražeći reči koje donose utehu i nadu, reči koje će ih približiti Bogu.
Molitva za zdravlje – vapaj duše ka nebu
Brojna su svedočenja vernih koji govore o tome kako im je molitva za zdravlje donela snagu, izlečenje, mir i utehu u najtežim trenucima. Neki su, kako kažu, doživeli pravo čudo, a drugi su u molitvi našli oslonac da hrabro izdrže i prihvate Božiju volju.
Mnogi zaboravljaju – važna je i molitva posle ozdravljenja
I dok svakodnevno upućujemo molitve za zdravlje, mnogi zaboravljaju još jednu podjednako važnu molitvu – molitvu zahvalnosti posle izlečenja od bolesti. Ova molitva je kratak, ali snažan blagodarni vapaj Bogu, jer nam On daruje svaki dah života.
Među najlepšima je molitva Svetog Jovana Kronštatskog, ruskog svetitelja poznatog po svom milosrđu i čudesnim isceljenjima. On nas podseća da ozdravljenje nije kraj, već početak našeg novog, dubljeg života u Gospodu.
Molitva Svetog Jovana Kronštatskog posle izlečenja od bolesti
Shutterstock, Wikipedia
Sveti Jovan Kronštatski
“Slava Tebi, Gospode Isuse Hriste, Sine Jedinorodni Bespočetnog Oca, Koji jedini isceljuješ svaku bolest i svaku ranu u ljudima, što si me grešnog pomilovao i izbavio od bolesti moje, ne dopustivši joj da se razvije i da me usmrti po gresima mojim. Podaj mi, Vladiko, da od sada čvrsto tvorim volju Tvoju na spasenje moje grešne duše i u slavu Tvoju sa Bespočetnim Tvojim Ocem i Jedinosuštnim Tvojim Duhom, sada i uvek i u sve vekove. Amin.”
Blagodarnost – zaboravljeni stub vere
Sveti oci nas uče da zahvalnost Bogu nije formalnost, već plod istinske vere. Kao što molimo u nevolji, tako moramo i slaviti Gospoda u radosti i ozdravljenju. Jer zdravlje nam nije dato samo za uživanje, nego za ispunjavanje volje Božje, za dobro, ljubav i služenje bližnjima.
Neka nam ova molitva Svetog Jovana Kronštatskog bude podsetnik da i posle bolesti ne zaboravimo Ko nas je podigao i zašto nam je produžio dane.
Postoji razlog zašto ova molitva odzvanja vekovima u srcima vernika i zašto je nazvana „molitvom nad molitvama" - otkrivamo njeno pravo značenje, skrivene dubine i zašto bez nje nijedan dan nije potpun.
Mnogi supružnici svedoče da su, posle hodočašća u keliju ovog sveca na Egini i iskrenih molitava, dobili decu, a vernici veruju da ovaj svetitelj pomaže i u teškim životnim borbama, iskušenjima i molitvama za zaštitu porodice i naroda.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Nakon teksta objavljenog u „Vijestima”, Mitropolija je javno demantovala navode i ukazala na pogrešno tumačenje izjava sveštenika i — kako ističu — „sračunate neistine” koje se o Crkvi plasiraju.
Rimokatolička crkva beleži porast vernika u Africi i Aziji, ali istovremeno suočava se sa smanjenjem broja sveštenika i monaha, što predstavlja veliki izazov za budućnost.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Na praznik posvećen Spomenu čuda Svetog Arhangela Mihaila, vernici prizivaju pomoć nebeskog vojvode, čiji koplje uništava demone, a molitve štite od bolesti, iskušenja i svakog neprijatelja.
U „Molitvi za spasenje od straha“ vladika Nikolaj Velimirović pokazuje kako senke nestaju pred Hristovim svetlom i otkriva put oslobođenja od nevidljivih pritisaka i unutrašnjih stega.
U pravoslavlju molitva nije vezana za položaj tela ili vreme - ona je dar hrabrog i trezvenog srca, suza koje čuvamo u tajnosti i unutrašnji razgovor koji oblikuje dušu u svetlu vrlina.
U svakodnevici često čujemo savete da se molimo — pred spavanje, pre obroka, u radosti i u nevolji. Ali da li znamo šta svaka molitva znači i zbog čega je razumevanje njenih oblika ključno za dublji duhovni život?
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog I Žičkog za 19. Sredu po duhovima otkriva kako volja usklađena sa Božijom voljom oblikuje život ispunjen dobrotom, pravdom i unutrašnjim mirom, čak i usred svakodnevne žurbe i iskušenja.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog I Žičkog za 19. Sredu po duhovima otkriva kako volja usklađena sa Božijom voljom oblikuje život ispunjen dobrotom, pravdom i unutrašnjim mirom, čak i usred svakodnevne žurbe i iskušenja.
Iako se svakodnevno susreću sa njim u hramovima i manastirima, mnogi ne znaju da je antimis više od platna – na njemu se osvećuje hleb i vino, simbolizuje Hristovu žrtvu i povezuje vernike sa srcem pravoslavne tradicije.