Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Napad na Saborni hram Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu ponovo je skrenuo pažnju na pitanje bezbednosti verskih objekata i odnosa u društvu u kojem oni postoje. Reakcija Eparhije zagrebačko-ljubljanske Srpske pravoslavne Crkve usledila je kroz opširno saopštenje u kojem se, uz osudu incidenta, ukazuje i na njegov širi značaj.
Poruka koja je odjeknula: Zahtev za hitnu reakciju države
- Povodom napada na Saborni hram Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu, koji se dogodio na dan kada se molitveno sećamo žrtava Holokausta, uključujući i nevino postradale u Jasenovcu, izražavamo duboku zabrinutost, tugu i uznemirenost. Apelujemo na nadležne organe Republike Hrvatske da ovaj napad pravično i odgovorno procesuiraju, kao i da učine sve da govor mržnje u javnom prostoru bude prepoznat, osuđen i sprečen.
Foto: SPC
U uvodnom delu saopštenja Eparhija jasno ukazuje i na simboliku trenutka u kojem se napad dogodio, ali i na potrebu institucionalne reakcije.
Jasno upozorenje: Napad na svetinju nije samo incident
- Istovremeno, Eparhija zagrebačko-ljubljanska najodlučnije osuđuje svaki akt nasilja i netrpeljivosti ne samo prema pravoslavnim svetinjama, već prema bilo kom verskom objektu ili verskoj zajednici, jer napad na svetinju predstavlja udar na osnovne vrednosti mira, dostojanstva i suživota među ljudima.
Ovaj sveti hram, podignut 1866. godine po nacrtu hrvatskog arhitekte Franje Klajna, kroz svoju dugu istoriju više puta je stradao, ali je svaki put ponovo uzdizan verom i trudom naroda.
U nastavku se stav proširuje na opštu osudu nasilja, uz podsećanje na istorijski kontinuitet i značaj samog hrama.
- Hram Svetog Preobraženja zaštićeno je kulturno dobro Republike Hrvatske i Saborna je crkva (katedrala) za Eparhiju zagrebačko-ljubljansku Srpske pravoslavne crkve. Preživela je ratove, rušenja i progone, ostajući svedok da je molitva jača od svakog nasilja. Poslednjih godina, posle razornog zemljotresa koji je pogodio Zagreb, ovaj hram prolazi kroz temeljnu obnovu. Sa blagodarnošću Bogu i svima koji u tome učestvuju, svedočimo da se crkva vraća u život – ponovo ispunjena vernicima kao mesto mira i molitve među ljudima različitih imena i porekla.
Ovim delom saopštenja dodatno se naglašava i kulturni i duhovni značaj hrama, kao i njegova uloga u savremenom trenutku.
Posledice koje ne mogu da se poprave preko noći
- Upravo zato, ovakav čin nasilja ne predstavlja samo materijalnu štetu. Materijalno će, uz Božju pomoć, biti obnovljeno. Ali ono što ovakvi događaji ranjavaju jeste teško stečeno poverenje, pomirenje i zajedništvo među ljudima. Sa bolom konstatujemo da se takve vrednosti koje se grade decenijama mogu ugroziti u trenutku nerazumom i mržnjom. Zato pozivamo i pojedince i institucije da učine sve da se ovakvi incidenti ne ponavljaju, te da se očuva duh međusobnog poštovanja i mira.
U završnici se fokus premešta sa materijalne štete na posledice koje se teže popravljaju, uz jasan apel celom društvu.
- Ovaj hram je uvek bio i ostaće mesto molitve za mir – ne samo za pravoslavne vernike nego za sve ljude dobre volje. Neka nas ovaj događaj ne podeli, već opomene da je mir krhak dar koji moramo zajednički čuvati. Sa verom da će razum, odgovornost i čovečnost nadvladati“, zaključuje se u saopštenju Eparhije zagrebačko-ljubljanske Srpske pravoslavne crkve.
Saopštenje time zaokružuje poruku koja, uz jasnu osudu incidenta, insistira na očuvanju mira i odgovornosti svih aktera u društvu.
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Marko Princ, član parohije napadnutog Sabornog hrama, tvrdi da se iza razbijenog vitraža ne krije samo nasilje na ulici, već i nevidljivi sukob koji deli ljude, gradove i vere i koji, kako kaže, ima svoju jasnu duhovnu logiku.
Nakon nasilnog prekida manifestacije „Dani srpske kulture“, Srpska pravoslavna crkva oštro je osudila čin mržnje i poručila da istinsko rodoljublje ne sme da se pretvori u netrpeljivost.
U obraćanju zbog događaja u Gornjem Zaostru, sveštenstvo, monaštvo i verni narod Eparhije budimljansko-nikšićke upozoravaju na medijski linč, politički pritisak i selektivno delovanje institucija, uz poziv svim građanima na mir i istinu.
Uoči praznika Svetog Save, uprava manastira Svete Petke Izvorske odbacila je glasine o navodnoj prodaji arapskim investitorima, pozivajući vernike da ne šire neistine koje ugrožavaju integritet Srpske pravoslavne crkve i destabilizuju zajedništvo među našim narodom.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio o njegovoj veri, poslednjim godinama života i teškom vremenu koje je obeležilo njegovu istorijsku ulogu, uz poruku o pokajanju, miru i međusobnom razumevanju.
Otac Petar služio je trinaest godina pri Sabornoj crkvi Svetih apostola Petra i Pavla, a vest o njegovom upokojenju posebno je potresla nekadašnje parohijane koji su ga poznavali kao bliskog i poštovanog sveštenika.