PUPINOVA PITA SA ŠLJIVAMA: Pravi se jednostavno, peče kratko, a nestaje sa stola dok trepnete
Ova starinska poslastica sa šljivama i bademima nosi ime Mihajla Pupina, kome je, prema predanju, upravo ona bila omiljena.
Nema skupih namirnica ni komplikovanih koraka, a višnje mu daju posebnu sočnost i miris.
U starim domaćinskim kuhinjama kolač se često pravio od onoga što se već imalo u kući, bez komplikovanih recepata i dugog stajanja kraj šporeta. Nekoliko jaja, brašno, šećer i voće bili su dovoljni da se za porodičnu trpezu pripremi mirisan i mekan desert, danima kada crkva nije propisivala post. Ovaj jednostavni starinski kolač sa višnjama upravo je takav recept: skroman po sastojcima, brz za pripremu, a toliko sočan i ukusan da se često tražila i kocka više.
8 jaja
Jaja, prethodno ostavljena na sobnoj temperaturi, razdvojite na belanca i žumanca. Belanca umutite u čvrst sneg, pa dodajte jedno po jedno žumance, neprestano muteći mikserom. Postepeno dodajte šećer i nastavite da mutite. Dodajte vanilin šećer, ulje i prstohvat soli, pa kratko umutite. Isključite mikser.
Brašno pomešajte sa praškom za pecivo, pa ga iz dva puta dodajte u smesu od jaja. Lagano umešajte špatulom, vodeći računa da testo ostane vazdušasto.
Rernu zagrejte na 200 stepeni. Testo sipajte u tepsiju obloženu papirom za pečenje ili u tepsiju koju ste podmazali i posuli brašnom. Pecite na 180 do 200 stepeni oko 7 do 8 minuta, tek toliko da se uhvati lagana korica.
Za to vreme višnje blago ocedite od viška soka, proverite da nema koštica, pa ih pomešajte sa grizom i jednom do dve kašike šećera.
Izvadite tepsiju iz rerne i ravnomerno rasporedite višnje po površini testa. Vratite kolač u rernu i pecite još oko 20 minuta, dok ne dobije lepu zlatnu boju.
Pečeni kolač ostavite da se ohladi, pa ga isecite na kocke. Po želji ga pospite šećerom u prahu i poslužite. Kolač možete pripremiti i tako što ćete polovinu testa sipati u tepsiju i kratko zapeći, zatim rasporediti višnje, preliti ih preostalim testom i ispeći do kraja.
Umesto višanja možete koristiti jabuke, kajsije, maline ili borovnice.
BONUS VIDEO
Ova starinska poslastica sa šljivama i bademima nosi ime Mihajla Pupina, kome je, prema predanju, upravo ona bila omiljena. Hrskave kore, orasi, kuvana pšenica i slatki sirup daju ovoj poslastici sasvim drugačiji karakter, a recept čuva zanimljiv trag tradicionalne kuhinje. Kore od oraha i raskošan fil čine je poslasticom kojoj ćete se uvek rado vraćati. Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
8 kašika šećera za testo + 2 kašike za višnje
8 kašika brašna
1 prašak za pecivo
1 kašika ulja (nije obavezna, ali kolaču daje vlažnost i omogućava da ostane mekan i drugog dana)
prstohvat soli
700 g višanja bez koštica (svežih ili zamrznutih, koje je potrebno dobro odlediti i ocediti)
3 kašike griza
1 vanilin šećer, opciono
šećer u prahu za posipanje gotovog kolača, opciono

Priprema
PUPINOVA PITA SA ŠLJIVAMA: Pravi se jednostavno, peče kratko, a nestaje sa stola dok trepnete
KO BI REKAO DA SE U BAKLAVU SA ORASIMA STAVLJA I KUVANO ŽITO: Starinski recept mnoge će iznenaditi neodoljivim ukusom
STARINSKA CRNA TORTA KOJA SE PAMTI: Zaboravljeni recept za bogatu čokoladnu poslasticu za porodična okupljanja
“GREH JE BACATI HLEB”: Tri recepta naših baka za ukusne poslastice od tvrdih kriški
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.
Lekarski tim predvođen profesorom Stefanom Margaritorom obavio je dvočasovni zahvat, a prema prvim procenama, poglavar Rimokatoličke crkve mogao bi već sutra da ustane iz bolničkog kreveta.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
Nekada se ništa iz kuhinje nije olako bacalo, a naročito ne hleb. Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje sočan obrok sa zlatnom koricom.
Bez rerne i komplikovanog postupka, mekano testo za tili čas postaje mirisno pecivo koje se na trpezu iznosi uz sir, kajmak ili jogurt.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve zahvalio je Australiji što je mnogim Srbima pružila novi dom, a domaćini su istakli doprinos srpske zajednice i značaj njegovih poruka mira, dijaloga i međusobnog razumevanja.