Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Neke od najlepših torti nisu zahtevale ni mnogo sastojaka ni komplikovane postupke, već samo malo vremena, strpljenja i ljubavi prema domaćoj kuhinji. Starinska kretoš torta upravo je takav kolač, jednostavan za pripremu, sočan i bogat ukusom oraha, koji je nekada često krasio slavske trpeze i praznične dane, kada se za porodičnom trpezom okupljaju najmiliji.
Pripremala se u danima kada crkveni tipik ne propisuje post, a svojim nežnim patišpanjem, raskošnim filom od oraha i svilenkastim šlagom podseća na čuvenu Vasinu tortu. Recept je jednostavan, a rezultat je prava starinska poslastica koja i danas može da ulepša svaku svečanu trpezu.
250 g margarina ili putera
150 g mlevenih oraha
150 g seckanih oraha
150 g mlevenog keksa
200 ml mleka
50 g čokolade za kuvanje
8 kašika šećera
Za svileni šlag:
6 belanaca
16 kašika šećera, 10 + 6
100 ml vode
Gemini
Kertoš torta
Priprema
Priprema patišpanja
Umutite jaja bez razdvajanja, pa dodajte šećer. Kada se šećer rastopi u jajima, dodajte brašno, a zatim i orahe. Izmešajte špatulom, pa smesu preručite u okruglu modlu obloženu papirom za pečenje. Pecite 20 minuta na 180 stepeni. Izvadite patišpanj i ostavite ga da se ohladi u modli.
Odvojite žumanca i belanca. Žumanca stavite u sud na pari, dodajte margarin i mutite dok se sastojci ne sjedine u lep krem. Sklonite sa strane.
U drugu šerpu sipajte mleko i dodajte 8 kašika šećera. Neka provri, a kada se šećer otopi, dodajte komadiće čokolade, zatim mlevene i seckane orahe i mleveni keks. Sve dobro izmešajte varjačom, pa dodajte umućena žumanca sa margarinom. Sve dobro sjedinite i sklonite sa strane da se ohladi.
Priprema svilenog šlaga
U drugu šerpu stavite 10 kašika šećera i dodajte 100 ml vode. Stavite da provri i kuvajte dok se šećer ne otopi. Belanca umutite sa 6 kašika šećera u čvrst sneg, pa u njih lagano sipajte vreli šećerni sirup i sve dobro umutite mikserom dok ne dobijete svileni šlag.
Izvadite patišpanj iz modle, skinite papir za pečenje i postavite patišpanj na tanjir za tortu. Na patišpanj nanesite ceo ohlađeni fil od oraha, a preko premažite svileni šlag. Njime premažite i celu tortu.
Stari recept za jednostavnu poslasticu iz domaćih kuća koja se spremala u mrsne dane i čuvala ukus leta, kajsija iz voćnjaka i porodičnih okupljanja za trpezom.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.