STARINSKA CRNA TORTA KOJA SE PAMTI: Zaboravljeni recept za bogatu čokoladnu poslasticu za porodična okupljanja
Kore od oraha i raskošan fil čine je poslasticom kojoj ćete se uvek rado vraćati.
Kore od oraha i raskošan fil čine je poslasticom kojoj ćete se uvek rado vraćati.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Recept iz istočne Srbije prenosio se usmenim putem generacijama, a tajna ovog specijaliteta krije se u sporom kuvanju ovčetine, praziluka i kukuruznog brašna.
Jednostavan recept nadahnut pravoslavnom tradicijom donosi spoj ribe, mirisa limuna i hrskavih badema, a pokazuje da i skromne namirnice mogu postati pravo praznično uživanje.
Starinska, praktična zamena koja je vremenom dobila svoje stalno mesto na porodičnoj trpezi.
Bez skupih namirnica i komplikovanih koraka, ovaj recept iz domaće kuhinje daje sočan rezultat koji se pamti i koji se, gotovo bez izuzetka, pojede do poslednje kocke već prvog dana.
Desert koji se podjednako rado iznosi pred goste i ostavlja za miran ili svečani porodični ručak u danima posta na ulju.
Zabeležen rukom u požutelim sveskama i pravljen merom koju je diktiralo srce, ovaj posni kolač i danas okuplja ukućane oko istog ukusa — jednostavnog, postojanog i dovoljno snažnog da poveže slavu, post i savremeni sto.
Savršen spoj hrskavog susama, nežnog krompira i aromatične tunjevine pretvara svaki zalogaj u mali praznični trenutak.
Jednostavan, dekorativan i hranljiv recept koji spaja prirodne ukuse i kreativnost u danima posta.
Otkrijte korak po korak kako da pripremite starinsku poslasticu koja je krasila praznične trpeze i krsne slave – mekana piškota, bogati krem i karamel šne od belanaca čine svaki zalogaj posebnim.
Jednostavne, zlatne i aromatične – ove pogačice ne samo da osvajaju ukusom, već pričaju priču o zajedništvu, strpljenju i ljubavi prema svakom detalju.
Bio je među onima koji su neustrašivo propovedali Jevanđelje narodima koji su u to vreme mahom bili pagani.
Hrišćanin je pozvan da se Bogu obraća i u radosti i u nevolji, verujući da nijedna teškoća nije izvan njegovog promisla.
Hristovo učenje nije bilo i nije ni danas prilagođeno ljudskim željama, već je pozivalo i poziva na promenu iznutra, što savremenom čoveku nimalo ne odgovara.
Njegova majka Ana dugo nije mogla da ima dece, pa je u molitvi od Boga izmolila sina i zavetovala se da će ga posvetiti Gospodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Tadeja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Antim. Katolička crkva obeležava Svetog Grgura Velikog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jednostavna pouka blaženopočivšeg patrijarha srpskog pokazuje zašto je smirenost najjači odgovor onome ko želi da nas isprovocira i kako se u takvoj situaciji čuva dostojanstvo.
Poglavar Jerusalimske patrijaršije istakao da verske vođe imaju duhovni i moralni autoritet da pomognu u prevazilaženju sukoba i otvore put ka pomirenju.