Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Ketrin Krik, nekadašnja ambiciozna glumica iz Los Anđelesa, na kraju je pronašla ulogu svog života – da nastupa kao „apostol“. Njeno delovanje odavno je izašlo izvan okvira holivudskih audicija i danas dopire do ekrana miliona ljudi. Obećava isceljenja koja medicinska nauka ne može da potvrdi. U kratkim video-snimcima koji su postali viralni, vera se pretvara u robu koja se nudi na savremenom tržištu.
Posle godina u kojima je bila gotovo nepoznata, uoči Nove godine 2020, „Bog“, kako sama tvrdi, dao joj je smernice za digitalni marketing: da sakupi najupečatljivije „manifestacije demona“ u snimak od jednog minuta i objavi ga na TikToku. Taj potez joj je doneo ogroman publicitet i milione pregleda. Danas se njeni skupovi održavaju u velikim arenama. Na njima stotine ljudi skaču, mašu rukama, viču i padaju u nesvest po prolazima - prizor koji više podseća na rok-koncert nego na crkveno sabranje. dok na ulazu stoje stolovi sa raznom robom za prodaju.
Holivudska glumica ili digitalni prorok?
„Crkva petostruke službe“ (5F Church) tipičan je primer pokreta Nove apostolske reformacije (New Apostolic Reformation – NAR). Reč je o krajnje harizmatskom pravcu koji odbacuje tradicionalnu teologiju i naglašava apsolutni autoritet savremenih „proroka“ i „apostola“. Njeni sledbenici Krikovu zovu „Mama“, klanjaju joj se i ukazuju joj gotovo obožavanje. Upravo takav kult ličnosti jedno je od osnovnih obeležja ovog pokreta.
U učenju Ketrin Krik gotovo da nema mesta za biologiju. Svaka bolest, od autizma do raka, proglašava se „demonskim ugnjetavanjem“, dok ona obećava izlečenje od HIV-a, depresije, pa čak i od siromaštva. Rešenje koje nudi jeste javni egzorcizam: scena praćena krikovima, padanjem i naglašenom teatralnošću, pažljivo snimljena u visokoj rezoluciji kako bi privukla što više pregleda na društvenim mrežama. Opasnost ne leži u samoj veri u čudo, već u hladnoj zloupotrebi te vere.
Cena čuda - novac ili zdravlje?
Duhovnost koju propoveda Krik tesno je povezana sa novcem vernika. Na jednom snimku ona govori ženi da mora da da novac kako bi njen sin bio oslobođen, dodajući da „ako zadržavaš novac, to može da te spreči da primiš čudo“. To je svojevrsna duhovna verzija pravila „daj da bi dobio“, u kojoj izgleda da i blagodat Božija ima svoju cenu.
Krik odbija da otkrije finansijske podatke svoje službe, iako je, prema lekarki Pipi Mekej, već milionerka. Kada majci koja se bori sa teškim napadima svog deteta kažeš da njen novac stoji na putu čudu, tada ne širiš veru - tada vršiš psihološki pritisak.
Javna lažna isceljenja koja šokiraju
Najmračnije lice ove „digitalne službe“ vidi se u režiranim „čudima“, gde se ljudski očaj pretvara u spektakl za društvene mreže. Gledajući snimke na kojima Krik tvrdi da isceljuje rak dojke ili vraća vid slepoj ženi, teško je ne osetiti ogorčenje pred tako ciničnom zloupotrebom ljudske patnje.
Posebno je potresan slučaj Destin Prister, žene obolele od raka u četvrtom stadijumu, koju je Krik pred hiljadama ljudi proglasila „potpuno izlečenom“. Deset meseci kasnije Prister je umrla. Krik je njenu smrt nazvala „duhovnom istinom“.
Takva lažna obećanja mogu imati pogubne posledice, jer bolesnike navode da napuste medicinsko lečenje. Sličan je i slučaj Vivijan, majke deteta sa epilepsijom, koja je pod uticajem učenja Ketrin Krik prekinula terapiju verujući da su napadi posledica „demonskog ugnjetavanja“.
Pored telesne opasnosti postoji i duboka psihološka šteta. Kada obećano ozdravljenje izostane, krivica se prebacuje na samog bolesnika, koji se optužuje za „nedostatak vere“ ili „demonski uticaj“. Tako se čovek uvlači u osećaj krivice i očaj upravo onda kada je najranjiviji. To je dvostruko poniženje: najpre mu se oduzima medicinska pomoć, a zatim i njegovo dostojanstvo.
Ketrin Krik je tipičan proizvod našeg vremena - influenserka koja pod autoritetom digitalne ličnosti prodaje drevne strahove. Ona širi „jevanđelje“ koje obećanjima oslobođenja i sudbine prija ljudskom uhu, ali ne vodi istinskom pokajanju ni svetosti.
Digitalni apostoli i profit
- Dok god ima očajnih ljudi, biće i "apostola" sa pametnim telefonom, spremnih da nadu pretvore u lajkove i dolare. Sloboda verske savesti jeste sveta, ali je zloupotreba ljudske patnje nedopustiva - upozorava pravoslavni sveštenik, prenosi portal vimaorthodoxias.gr.
Facebook
Pravoslavna crkva ne poriče čudo niti ga odbacuje. Od vremena apostola do danas, dar isceljenja prisutan je u životu Crkve. Razlika je, međutim, ogromna: istinski dar je Božiji poklon koji se projavljuje u zajednici, uz smirenje, rasuđivanje i bez ikakve novčane nadoknade. Merilo njegove autentičnosti nije utisak koji ostavlja neki video, već plodovi o kojima govori Gospod: „Po plodovima njihovim poznaćete ih“ (Mt 7, 16).
Kada vera postane spektakl
A plodovi delovanja Ketrin Krik jasno se vide: preminuli bolesnici koji su napustili terapiju, iscrpljene porodice i sto sa robom na ulazu u njenu „crkvu“.
Jerej Ruske pravoslavne crkve, teolog i misionar u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“, detaljno opisuje duhovnu prirodu demonske opsednutosti i ističe da je jedini put izlečenja vera, molitva i post.
Jerej Lev Liperovski u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“ objašnjava kako Jevanđelisti svedoče o bolesti duha, koju može izlečiti jedino vera, molitva i post.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju prve sedmice po Duhovima pokazuje kako jedan dan pokajanja može preokrenuti ljudski život kroz suočavanje sa sobom, savešću i posledicama izbora.
Ovaj dan otkriva retku sliku u bogosluženju: umesto pojedinačnih imena sabira se celo nebo svetih, a ovaj praznik istovremeno označava prelazak u novi crkveni ritam i početak pripreme za Petrovdanski post.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Treće obretenje glave svetog Jovana Krstitelja po starom i Svetog mučenika Teodota Ankirskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomen Svetog Roberta, biskupa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju prve sedmice po Duhovima pokazuje kako jedan dan pokajanja može preokrenuti ljudski život kroz suočavanje sa sobom, savešću i posledicama izbora.
Iguman raletinački podseća da se borba za veru ne vodi spoljašnjim sredstvima, već u čovekovoj unutrašnjosti, gde se odlučuje šta ostaje, a šta se gasi u tami zaborava.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.