Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Evropski sud za ljudska prava doneo je odluku koja se smatra istorijskom, pošto je utvrdio da je Turska prekršila osnovna prava klirika Carigradske patrijaršije. Ova presuda otvara novo poglavlje u odnosima između Ankare i pravoslavne zajednice u Istanbulu.
Sud je presudio u korist dvojice pravoslavnih sveštenika koji su pokrenuli postupak protiv Turske, jer im je bilo uskraćeno pravo da budu birani u uprave grčko-pravoslavnih vakufa. Turske vlasti su godinama opravdavale tu praksu pozivanjem na tumačenje Lozanskog sporazuma, koje je Sud ocenio kao neutemeljeno i proizvoljno.
Postupak je trajao oko petnaest godina i danas se smatra važnom prekretnicom u zaštiti verskih i manjinskih prava u Turskoj.
Ruši se shvatanje staro čitav vek
Pravni savetnik Carigradske patrijaršije, Paris Asanakis, ocenio je presudu kao istorijsku i istakao da ovom odlukom prestaje da važi dugogodišnja praksa Generalne direkcije za vakufe u Turskoj, piše portal vimaorthodoxias.gr.
On je objasnio da su turske vlasti tvrdile kako Lozanski sporazum zabranjuje kliricima Carigradske patrijaršije da učestvuju u upravljanju institucijama grčko-pravoslavne zajednice.
Sud je, međutim, jasno naveo da takvo tumačenje nema uporište u pravnim normama i da nije potvrđeno u sudskoj praksi u Turskoj.
Posebna težina ove odluke ogleda se u tome što je Sud u Strazburu prvi put utvrdio povredu člana 9 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji garantuje slobodu veroispovesti, na štetu pripadnika pravoslavne zajednice u Turskoj.
Joaquin Ossorio Castillo/Shutterstock
Zastava Carigradske patrijaršije
Šta su vakufi
Vakufi su dobrotvorne i verske ustanove koje potiču iz osmanske i islamske tradicije. Oni upravljaju crkvama, školama, bolnicama, grobljima i drugim institucijama koje služe verskim i manjinskim zajednicama.
U slučaju pravoslavne zajednice u Istanbulu, vakufi imaju ključnu ulogu u održavanju istorijskih crkava, škola i drugih zajedničkih ustanova koje su duhovno povezane sa Carigradskom patrijaršijom.
Iako je Turska povremeno najavljivala reforme, godinama je zadržavala ograničenja koja se odnose na izbor klirika u uprave ovih institucija. U praksi je učešće uglavnom bilo ograničeno na laičke predstavnike zajednice.
Sveštenici koji su pokrenuli postupak
Postupak pred Sudom pokrenuli su pokojni Genadios Mavrakis i Georgios Kasapoglu.
Gennadios Mavrakis bio je direktor Velike škole nacije i ranije je učestvovao u upravi jednog vakufa dok je bio laik. Međutim, nakon što je rukopoložen za sveštenika, turske vlasti su ga isključile iz upravljačkih tela, pozivajući se na isto tumačenje Lozanskog sporazuma.
Žalbe su se odnosile i na vakuf Bogorodice u Bešiktašu, kao i na istorijski hram Svetih Konstantina i Jelene u Samatiji.
Valukli i nova pravna pitanja
Odluka iz Strazbura mogla bi da utiče i na druge nerešene slučajeve grčko-pravoslavne zajednice u Turskoj. Posebnu pažnju privlači slučaj Vakufa Valukli.
Ovaj istorijski vakuf upravlja velikim zemljišnim posedom, bolnicom, domom za stare i značajnom nepokretnom imovinom. Izbori za njegovu upravu nisu održani već oko 35 godina.
Istovremeno, pred Evropskim sudom i dalje se vodi više postupaka koje su pokrenuli klirici, što dodatno pojačava pritisak na turske vlasti da promene dosadašnju praksu.
Poruka o verskoj slobodi i manjinama
Sud u Strazburu je posebno naglasio značaj verskih i kulturnih udruženja u demokratskom društvu. U presudi se ističe da poštovanje verske i kulturne raznolikosti predstavlja osnovu društvene stabilnosti.
Ovaj slučaj prate i grčka strana i evropske institucije, jer se direktno odnosi na položaj manjina i na obaveze Turske prema Savetu Evrope.
Za mnoge analitičare, reč je o jednoj od najznačajnijih pobeda Carigradske patrijaršije pred međunarodnim sudom poslednjih godina, sa snažnim simboličkim značajem za pravoslavlje i za istorijsko prisustvo pravoslavaca u Istanbulu.
Odlazak bugarskog arhijereja iz hrama Svetog Đorđa u Carigradu, nakon odluke o učešću predstavnika drugih crkava u službi, razotkrio je napetosti koje su se već danima gomilale iza svečanog poretka vaskršnje službe.
Mark Linč kritikovao je američku spoljnopolitičku pasivnost, najavljujući zakonodavne i ekonomske mere prema Turskoj dok ne dođe do promene statusa Aja Sofije.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Tokom obeležavanja godišnjice pada Carigrada, turski predsednik poručio je da čežnja za osvajanjem nikada neće nestati iz srca nacije i pred hiljadama okupljenih recitovao stihove iz Kurana u Aja Sofiji.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Nakon što je arhiepiskop Elpidofor poklonio predsedniku Sjedinjenih Američkih Država zlatni simbol hrišćanstva i uporedio ga sa Svetim carem Konstantinom, usledila je oštra reakcija iz Turske – od zahteva za oduzimanje pasoša do poziva na progon.
Poglavar Carigradske patrijaršije bogoslužio je u Prvoj crkvi Uspenja Presvete Bogorodice Neohorije na Bosforu, potom je Ahmetu Andreasu Ozgunesu, koji je prešao u pravoslavlje, dodelio počasnu titulu arhonta, a u besedi je upozorio na složenost situacije na Bliskom Istoku.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.