Evropski sud za ljudska prava u Strazburu razmatra slučaj koji mnogi vide kao novu prekretnicu u dugom procesu potiskivanja hrišćanskog identiteta Evrope. Reč je o tužbi tzv. Unije ateista Grčke, koja zahteva uklanjanje verskih simbola iz državnih institucija, uključujući sudnice.
Sve je počelo kada je u sudnici, tokom suđenja koje se ticalo verskih pitanja, stajala slika Isusa Hrista. Tužioci su još 2018. tvrdili da prisustvo Hristove ikone narušava nepristrasnost suda i ugrožava njihovo pravo na pošteno suđenje. Ipak, posmatrači upozoravaju da je suštinsko pitanje daleko dublje: da li hrišćanstvo i dalje ima pravo da javno postoji u Evropi iz koje je istorijski proizašlo?
Slika Hrista ili identitet Evrope?
U svojoj tužbi, ateistička organizacija tvrdi da prisustvo verskih simbola krši njihovu slobodu veroispovesti — uključujući pravo da se ne veruje - i da predstavlja oblik diskriminacije, piše portal adfinternational.org I dodaje das u grčki sudovi odbili ove tvrdnje, naglašavajući da je reč o „tradicionalnoj praksi u zemlji sa većinskim hrišćansko-pravoslavnim stanovništvom“ koja ne narušava poštenje sudskog postupka. Slučaj je sada stigao do Strazbura, a presuda bi mogla odjeknuti daleko izvan granica Grčke.
Verski simboli kao svedoci istorije i kulture
Međunarodna pravna organizacija ADF International takođe se uključila u slučaj, upozoravajući da se u ime pogrešno shvaćenog pluralizma pokušava izbrisati hrišćanska prisutnost iz javnog života. U svom podnesku Sudu, ADF ističe da verski simboli (ikone, krstovi, sakralna umetnost) nisu nametanje vere, već svedočanstvo istorije, kulture i identiteta evropskih naroda.
Evropski sud je već više puta presudio da verski simboli, naročito oni duboko ukorenjeni u nacionalnu tradiciju, ne krše slobodu veroispovesti niti pravo na pošteno suđenje. Načelo državne neutralnosti, upozoravaju, ne sme se pretvoriti u ideološku netrpeljivost prema hrišćanstvu.
Evropa u ogledalu tradicije
Primeri ovakve prakse vide se širom Evrope: krstovi u italijanskim državnim institucijama, sakralna umetnost u istorijskim sudovima Austrije i Španije, krstovi u kancelarijama javne uprave u Bavarskoj, ali i sudska praksa u Francuskoj koja dozvoljava verske prikaze u javnim zgradama kada imaju kulturnu ili istorijsku vrednost. Posebno se ističe presuda iz 2011. godine u Italiji, kada je Veliko veće Evropskog suda zaključilo da krst sam po sebi ne predstavlja indoktrinaciju niti zadire u slobodu savesti ili veroispovesti.
- Izlaganje verskih simbola u javnim prostorima nije suprotno međunarodnom pravu o ljudskim pravima - istakla je Adina Portaru, viša pravna savetnica ADF Internationala.
Pitanje duše Evrope
Dok Sud priprema razmatranje predmeta, jedno pitanje sve jasnije odjekuje Evropom: može li kontinent koji se odriče sopstvenih hrišćanskih znakova sačuvati i sopstvenu dušu?
Odluka koja se očekuje u narednim mesecima mogla bi postati novi simbol - ne samo kulturnog nasleđa, već i duhovnog pravca kojim Evropa odlučuje da krene.
Godišnji izveštaj Opservatorije u Beču pokazuje ubistva, paljenje crkava i pravne progone, a stručnjaci upozoravaju da društvo i zakonodavci moraju reagovati da bi zaštitili verska prava.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Performans ispred katedrale Svetog Pavla otvorio je oštru raspravu o granicama hrišćanske poruke, političkog aktivizma i dubokog sukoba levice i desnice u Britaniji.
Od animiranog filma o Davidu i serija sa biblijskim motivima do novog ostvarenja Mela Gibsona o Vaskrsenju Hristovom, holivudski studiji sve više ulažu u filmove i serije inspirisane duhovnim vrednostima.