Bakina sveska otkriva recept koji se priprema za manje od sat vremena, savršen za nedeljna okupljanja i neočekivane goste koji dolaze baš kada kuća najlepše miriše.
U jednoj požuteloj bakinoj svesci, između recepata koji se prenose kao tiha porodična zaostavština, stoji i zapis za brzu štrudlu sa makom, onu koja se ne čeka, ne odlaže i ne traži mnogo vremena, a ipak miriše kao da je pravljena sa puno strpljenja.
Pripremala se nedeljom, kada se porodica okupi na ručku koji nosi osećaj zajedništva i mira, onog kratkog predaha u kome se razgovori produže, a kuća ispuni toplinom koja se ne može izmeriti. I upravo tada, kada bi neko neočekivano zakucao na vrata ili kada bi se želelo dodati još malo slatkog završetka prazničnom danu, ova štrudla bi bila odgovor - jednostavna, brza i domaća, a opet dovoljno svečana da zaokruži svaki porodični sto.
Sastojci
Testo:
200 ml toplog mleka
1 kašika šećera
10 g suvog kvasca
1 jaje
1 belance (žumance ide za premazivanje)
125 g maslaca
oko 500 g brašna
Nadev:
200 g mlevenog maka
200 ml mleka
3 kašike griza
5 kašika šećera (moglo je i više, moji su rekli da može slađe)
Shutterstock/nada54
Brza štrudla s makom
Priprema
Napravite prvo nadev. Dodajte šećer u mleko, stavite ga na vatru i, kada provri, zakuvajte griz. Mešajte dok se smesa lagano ne zgusne. Zatim dodajte mak u vrelu smesu i sve dobro sjedinite. Ostavite da se ohladi.
U toplo mleko stavite kvasac i šećer i promešajte. Ostavite da odstoji dok pripremate ostale sastojke.
U posudu istresite brašno, dodajte otopljen maslac, jaje i belance. Zatim dodajte nadošao kvasac i varjačom promešajte, pa umesite testo rukama. Podelite testo na dva dela i razvijte ga na dužinu od oko 30 cm. Stavite manju tepsiju ispred testa kako biste lakše odredili dužinu.
Premažite jednu polovinu nadevom od maka i uvijte štrudlu. Isto ponovite i sa drugim delom testa. Pleh obavezno podmažite.
Premažite štrudle umućenim žumancetom, pa ih lagano izbockajte viljuškom ili nožem. Uključite rernu da se zagreje na 200 stepeni. Stavite štrudle da se peku, pa smanjite temperaturu na 180 i pecite oko 40 minuta, u zavisnosti od vaše rerne i željene boje pečenja.
Pečene štrudle sa makom pokrijte krpom i ostavite da se malo prohlade, pa ih zatim pospite šećerom i poslužite.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez kiselog kupusa i bez komplikovanja, ova letnja varijanta tradicionalnog specijaliteta donosi bogat ukus uz sveže povrće, paradajz, začine i nezaobilaznu aromu pečenja u rerni.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete apostole iz Sedamdesetorice. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok Jevreji obeležavaju Šabat, a muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.