SLATKO SEĆANJE - BAKIN KOLAČ NA ČAŠE: Recept bez vage za savršeno sočnu i ukusnu poslasticu
Jednostavna smesa, proverena mera i miris vanilije koji vraća u dane praznika, mrsnih ručkova i tihog porodičnog mira.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
U dolini Neretve, gde leto miriše na zrelu smokvu, nastao je starinski kolač koji ne traži mnogo, a daje gotovo sve - hercegovačka smokvara. Pravljena od onoga što je domaćinstvo imalo pri ruci, bez raskoši, ali s merom i strpljenjem, smokvara nosi ukus vremena kada su se recepti prenosili šapatom i pamtili, umesto da se zapisuju.
Danas se ovaj starinski slatkiš proširio daleko izvan svog zavičaja i rado se nalazi na trpezama širom regiona, posebno omiljen u danima posta na vodi, a ponekad i kao slatki gost iftarskih večeri, ali uvek ostaje verna svom poreklu - jednostavna, gusta i puna dubokog, gotovo karamelastog mirisa smokve.
• 2 šolje vode
Za preliv (sirup):
U posudu stavite vodu, ulje i pekmez. Pustite da proključa. Čim provri, smanjite vatru i postepeno dodajte mešavinu pšeničnog i kukuruznog brašna sa praškom za pecivo. Mešajte energično drvenom kašikom dok ne dobijete gustu, lepljivu masu koja se odvaja od zidova posude. Ostavite da se malo prohladi.
Od mlake smese otkidajte komadiće veličine većeg oraha. Oblikujte kuglice, pa ih spljoštite dlanovima u disk. Tradicionalno se svaka smokvara pritisne na najsitnije rende kako bi dobila karakteristične šare.
Redajte ih u podmazan pleh. Pecite na 200 °C oko 20–25 minuta. Treba da se blago stegnu, ali pazite da ne izgore jer su već tamne od pekmeza.
Dok se smokvare peku, skuvajte sirup od vode, šećera i malo pekmeza. Ostavite da vri nekoliko minuta. Vruće smokvare zalijte hladnim sirupom ili obrnuto. Važno je da jedno bude vruće, a drugo hladno. Ostavite da upiju sirup i da se potpuno ohlade.
Jednostavna smesa, proverena mera i miris vanilije koji vraća u dane praznika, mrsnih ručkova i tihog porodičnog mira. Po sastojcima skroman, a po ukusu raskošan desert, idealan za dane kada tipik dopušta beli mrs, sa slojevima vanile, keksa i čokolade koji se tope u ustima. Mekane kore, bogat fil od oraha i čokolade i delikatan fondan sa malinom koji dokazuje da post može biti savršenog ukusa. Brza priprema i bogat ukus izdvajaju ovu poslasticu koja potiče iz manastirske tradicije i lako se pravi u svakoj kuhinji. Budi deo Religija.rs zajednice.
• 2 šolje šećera
• 2 šolje vode
• 2–3 kašike pekmeza od smokava

Priprema
SLATKO SEĆANJE - BAKIN KOLAČ NA ČAŠE: Recept bez vage za savršeno sočnu i ukusnu poslasticu
STARINSKA KREMASTA POSLASTICA BEZ PEČENJA - SPREMNA ZA NEKOLIKO MINUTA: Jednostavan recept za kolač koji će obradovati celu porodicu
NEVEROVATNO - OMILJENA DOBOŠ TORTA BEZ MLEKA, JAJA I ULJA: Raskošna, sočna poslastica za dane posta na vodi
PROBAJTE MANASTIRSKI KOLAČ OD GRIZA I VINA – ODUŠEVIĆETE SE: Jednostavan recept koji spaja neočekivane arome
Bliski saradnik patrijarha Irineja i Porfirija, ipođakon Vladimir Jelić ostavio je iza sebe suprugu i četvoro dece, a život posvetio Crkvi i porodici.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Zabeležen rukom u požutelim sveskama i pravljen merom koju je diktiralo srce, ovaj posni kolač i danas okuplja ukućane oko istog ukusa — jednostavnog, postojanog i dovoljno snažnog da poveže slavu, post i savremeni sto.
Med, slad, suve šljive i orasi spojeni su u starinsku poslasticu koja se vezuje za Trojice-Sergijevu lavru i grad Sergijev Posad.
Testo se mesi od svega nekoliko sastojaka, a u sredini krije džem i orahe.
Hrskave kore, orasi, kuvana pšenica i slatki sirup daju ovoj poslastici sasvim drugačiji karakter, a recept čuva zanimljiv trag tradicionalne kuhinje.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Mleveno meso, kiseli kupus i suva rebra slažu se red po red, a zatim se sve polako krčka dok se ukusi ne sjedine.
Priprema je jednostavnija nego što izgleda, a ova elegantna poslastica može da bude pravi ukras trpeze za mrsnu slavu.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Veče je, kako je naglešeno, prilika da se čovek udalji od svakodnevne žurbe i u miru razmotri događaje koji su obeležili protekli dan.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Brojni vernici okupili su se na molitvi, a u temelje je položena povelja koja će svedočiti o početku izgradnje nove crkve.