Stari recept od nekoliko sastojaka, sa tragom koji vodi od Mediterana do vojvođanskih kuhinja, ponovo budi toplinu doma i pretvara svako okupljanje u trenutak koji se pamti.
Neki kolači se ne pamte po izgledu, već po tišini koja nastane za stolom kada zamirišu iz rerne. Muškacone su upravo takve - skromne, ovalne, pune onog starinskog ukusa koji traži vreme i strpljenje i ne može se ničim zameniti.
Njihov trag vodi od italijanske pokrajine Lacio, preko austrougarskih kuhinja, sve do domova na hrvatskom i crnogorskom primorju, ali i vojvođanskih domova u kojima su se pravile o velikim verskim praznicima ili nedeljom, kada se porodica sabere i vreme uspori.
U toj jednostavnoj smesi oraha, šećera i nekoliko kapi ruma krije se nešto više od recepta, miris detinjstva, tiha radost praznika i osećaj da se najlepše stvari uvek prave od malo, ali s merom i strpljenjem.
Sastojci
• 125 g oraha
• 125 g šećera u prahu
• jedno celo jaje
• jedno belance
• 2 kašike ruma
• biskvitne mrvice
• badem
Freepik
Muškacone vode poreklo iz Italije, ali su omiljena poslastica na primorju, kao i u Vojvodini.
Priprema
Mlevene orahe blago propržiti na suvom tiganju, prohladiti i potom premestiti u činiju u koju se doda šećer u prahu, jedno celo jaje, jedno belance, 2 kašike ruma i biskvitnih mrvica koliko je potrebno da se zamesi testo od navedenih sastojaka.
Od umešenog testa praviti muškacone, u čiju sredinu možete utisnuti ceo badem. Ređati ih u pleh podmazan uljem i peći dok blago ne porumene. Kada su pečene i prohlađene, pospite ih šećerom u prahu, seckanim orasima, pistaćima ili bademima i poslužite.
Recept sa puterom, jajima i citrusnom kremom bogat po ukusu, namenjen danima mrsne trpeze kada se kolači ne mere izgledom, već osećajem koji ostavljaju za stolom.
Ovaj recept bez mleka, jaja i ulja pokazuje da jednostavnost ne znači odricanje - naučite kako pripremiti mekane kore i bogat fil koji će uneti toplinu u svaki postni trenutak.
U besedi za petak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto služenje Gospodu traži smirenje, a istinska radost čistotu srca.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Dionisija Areopagita po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog mučenika Longina Stotnika. Katolička crkva spominje Svetu Hedvigu i Svetu Margaretu Mariju Alakok, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Veliki duhovnik 20. veka upozorava na reakcije koje često pravdamo tuđim postupcima, ne sluteći šta one otkrivaju o našem duhovnom stanju i zašto je važno da ih prepoznamo na vreme.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Šest jaja, šest kašika šećera i šest kašika brašna dovoljno je za mekan biskvit sa omiljenim voćnim filom, bez komplikovanog merenja i dugog zadržavanja u kuhinji.
Zapis iz „Srbskog kuvara“, koji je jeromonah Jerotej Draganović iz manastira Krušedola objavio još u 19. veku, otkriva kako su se od jednostavnih namirnica pripremala zasitna jela za dane kada crkveni tipik ne propisuje post.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Šest jaja, šest kašika šećera i šest kašika brašna dovoljno je za mekan biskvit sa omiljenim voćnim filom, bez komplikovanog merenja i dugog zadržavanja u kuhinji.
Tumačeći prvi psalam, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se mudrost ne meri samo znanjem i kako nas nesklad sa voljom Božjom može odvesti u greh.