Ovaj recept bez mleka, jaja i ulja pokazuje da jednostavnost ne znači odricanje - naučite kako pripremiti mekane kore i bogat fil koji će uneti toplinu u svaki postni trenutak.
U danima kada se post pooštri i trpeza svede na ono najjednostavnije, upravo tada nastaju recepti koji najdublje svedoče o umeću i meri domaćinske ruke. Iz skromnih sastojaka, bez mleka, jaja i ulja, rađa se poslastica koja radost ukusa preobražava u tiho zadovoljstvo.
Starinska prizrenska torta od žita i meda nosi u sebi i simboliku i toplinu, spoj darova prirode i vekovne navike da se i u postu sačuva ukus poslastice u domu. Njena priprema je jednostavna, ali krajnji rezultat iznenađuje punoćom i bogatstvom koje ne traži ništa više.
Sastojci
Za kore:
250 g meda
1/2 flaše piva
200 g šećera
300 g brašna
1 kesica sode bikarbone
Za fil:
300 g mlevenih oraha
300 g šećera
150 g mlevenog kuvanog žita
2 vanilin šećera
malo struganog oraščića
Shutterstock Julia-Bogdanova
Starinska, prizrenska posna torta od žita i meda
Priprema
Izmešajte med i pivo dok se lepo ne sjedine, zatim dodajte sodu bikarbonu, brašno i šećer. Zamesite glatko, ujednačeno testo koje se lako razvlači, pa od njega ispecite 4 kore, pazeći da ostanu svetle i mekane.
U međuvremenu, na tihoj vatri ukuvajte sirup od šećera i jedne čaše vode, strpljivo mešajući dok ne postane blago gust. U topao sirup dodajte mlevene orahe i mleveno kuvano žito, pa umešajte vanilin šećer i prstohvat struganog muskatnog oraščića, kako bi fil dobio pun i zaokružen ukus.
Svaku koru pažljivo premažite pripremljenim nadevom, slažući ih jednu na drugu, a zatim celu tortu obložite istim filom i pospite seckanim orasima, da se svi ukusi prožmu i daruju ovoj poslastici toplinu domaće trpeze.
Od oraha, urmi, smokava i suvog grožđa nastaje brza domaća poslastica na vodi koja se lako oblikuje, dugo ostaje sočna i prija kao lagan slatki zalogaj posle posnog obroka.
Posebno je važno obratiti pažnju na nekoliko stvari pre nego što izgovorite ono što vas opterećuje, a jedan detalj mnogima može pomoći da se oslobode početne treme i lakše saberu misli.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Foku i Svetog proroka Jonu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetu mučenicu Haritinu. Katolička crkva obeležava Svetu Faustinu Kovalsku, Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Komadi uvijenih kora ređaju se uspravno, a hladan sirup dodaje se tek kada se kolač polako osuši u rerni; postoji i verzija sa tiritom, starinskom smesom od jaja i brašna.
Kretoš torta donosi spoj sočnog patišpanja, bogatog fila od oraha, čokolade i keksa i nežnog svilenog šlaga, pa je odličan izbor za slavu, praznik ili porodično okupljanje.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o mestu crkve u životu naroda, iskušenjima kroz koja hrišćanin prolazi i primeru Svetih četrdeset mučenika sevastijskih.