Ovaj recept bez mleka, jaja i ulja pokazuje da jednostavnost ne znači odricanje - naučite kako pripremiti mekane kore i bogat fil koji će uneti toplinu u svaki postni trenutak.
U danima kada se post pooštri i trpeza svede na ono najjednostavnije, upravo tada nastaju recepti koji najdublje svedoče o umeću i meri domaćinske ruke. Iz skromnih sastojaka, bez mleka, jaja i ulja, rađa se poslastica koja radost ukusa preobražava u tiho zadovoljstvo.
Starinska prizrenska torta od žita i meda nosi u sebi i simboliku i toplinu, spoj darova prirode i vekovne navike da se i u postu sačuva ukus poslastice u domu. Njena priprema je jednostavna, ali krajnji rezultat iznenađuje punoćom i bogatstvom koje ne traži ništa više.
Sastojci
Za kore:
250 g meda
1/2 flaše piva
200 g šećera
300 g brašna
1 kesica sode bikarbone
Za fil:
300 g mlevenih oraha
300 g šećera
150 g mlevenog kuvanog žita
2 vanilin šećera
malo struganog oraščića
Shutterstock Julia-Bogdanova
Starinska, prizrenska posna torta od žita i meda
Priprema
Izmešajte med i pivo dok se lepo ne sjedine, zatim dodajte sodu bikarbonu, brašno i šećer. Zamesite glatko, ujednačeno testo koje se lako razvlači, pa od njega ispecite 4 kore, pazeći da ostanu svetle i mekane.
U međuvremenu, na tihoj vatri ukuvajte sirup od šećera i jedne čaše vode, strpljivo mešajući dok ne postane blago gust. U topao sirup dodajte mlevene orahe i mleveno kuvano žito, pa umešajte vanilin šećer i prstohvat struganog muskatnog oraščića, kako bi fil dobio pun i zaokružen ukus.
Svaku koru pažljivo premažite pripremljenim nadevom, slažući ih jednu na drugu, a zatim celu tortu obložite istim filom i pospite seckanim orasima, da se svi ukusi prožmu i daruju ovoj poslastici toplinu domaće trpeze.
Od oraha, urmi, smokava i suvog grožđa nastaje brza domaća poslastica na vodi koja se lako oblikuje, dugo ostaje sočna i prija kao lagan slatki zalogaj posle posnog obroka.
U besedi za petak 12. sedmice po Duhovima, Vladika Nikolaj poredi ratove hrišćanskih i neznabožačkih naroda, a zatim mnogo dublje govori o sukobu koji čovek vodi sa sopstvenim strastima i o miru koji počinje u duši.
Probajte zapečeni grašak sa povrćem po receptu iz „Pravoslavnog posnog kuvara“, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za petak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Pajsija Svetogorca.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Emilijana Ispovednika po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Tadej. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Pija X, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Nove pesme mitropolita zvorničko-tuzlanskog posvećene su svetiteljima, Presvetoj Bogorodici, monaškom životu, veri i duhovnom podvigu, a nastale su prema njegovim autorskim stihovima.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Liturgiju su služili vladike Isihije i Kirilo, a verni narod u hrvatskoj prestonici dobio je mogućnost molitvenog poklonjenja svetim moštima Svetog vladike Nikolaja i Svetog Justina Ćelijskog.
Tokom praznične Liturgije u hramu Svetog pravednog Josifa u Hjustonu primili su Svetu tajnu krštenja i miropomazanja, a njihov dolazak u Pravoslavnu crkvu bio je deo samog bogosluženja.