STARINSKA POSNA ŠTRUDLA SA MAKOM I ORASIMA: Bakin recept koji spaja jednostavnost i porodičnu toplinu (VIDEO)
Jednostavan recept za mirisnu poslasticu u danima posta koja okuplja porodicu i vraća tradiciju u dom.
Kolač od oraha, kakaoa i domaćeg pekmeza nekada je bio omiljena poslastica u danima posta na vodi.
U danima posta na vodi, kada trpeza postaje skromnija, u mnogim srpskim domovima nastajale su poslastice koje su jednostavnošću osvajale više od raskošnih kolača. Bake su umele da od nekoliko sastojaka naprave tortu koja se pamti po mirisu oraha, blagoj slatkoći domaćeg pekmeza i onom starinskom ukusu koji podseća na porodičnu kuhinju u kojoj se sve priprema strpljivo i s merom.
Ova poslastica, čiji je recept u starim bakinim sveskama ispisan ispod naslova srpska posna torta, upravo je takva - jednostavna, ali iznenađujuće bogata, meka i sočna, gotovo da se topi u ustima. U vreme kada se posti na vodi, ova torta bez jaja i mleka, ali i bez brašna, bila je mala radost na trpezi - kolač koji ne traži mnogo, a daruje mnogo više nego što se očekuje.
650 g šećera

Gušće skuvati 500 g šećera sa malo vode i tome dodati sve mlevene orahe. Sve dobro izmešati, prokuvati šećer sa orasima dok se masa ne zgusne, skinuti sa vatre i podeliti na tri dela. Prvi deo obojiti sa 20 g kakaoa, drugi ostaviti kakav jeste, a treći deo obojiti sa nekoliko kapi ekstrata od maline. Na dasku ovlaženu vodom izručiti sva tri dela, pa napraviti tri lista za tortu. Prvi list premazati pekmezom od kajsije, preko njega staviti drugi deo i njega namazati pekmezom, zatim staviti treći deo i preliti glazurom od kakaoa.
Glazura
Za glazuru skuvati 150 g šećera, dodati 100 g kakaoa, izmešati, skinuti sa vatre i mešati varjačom dok se preliv malo ne zgusne, a porom glazuru naneti na tortu i ravnomerno rasporediti.
Jednostavan recept za mirisnu poslasticu u danima posta koja okuplja porodicu i vraća tradiciju u dom.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.
Jednostavan, domaći kolač koji se pravi polako, sa strpljenjem, a svaki zalogaj donosi toplinu i radost.
Bez ulja i mleka, a pun badema, oraha, meda i mirisa cimeta – ovaj starinski kolačspaja suve kruške, šljive, kajsije i smokve u raskošnu zimsku poslasticu koja se lako pravi, dugo ostaje sveža i idealna je za dane posta na vodi.
Od oraha, urmi, smokava i suvog grožđa nastaje brza domaća poslastica na vodi koja se lako oblikuje, dugo ostaje sočna i prija kao lagan slatki zalogaj posle posnog obroka.
Ova skromna poslastica, nekada obavezna u postu i omiljena među decom, pravila se od svega nekoliko sastojaka i sušila na suncu, a danas ponovo budi interesovanje i otkriva duh starinskih kuhinja.
Jednostavni glavni sastojci i nekoliko začina pretvaraju se u zasitan obrok koji se lagano zapeče dok ne dobije mirisnu koricu.
Jednostavna priprema, stari porodični trikovi i miris koji odmah priziva toplinu i okuplja sve za stolom.
Lekoviti sremuš, paradajz i nekoliko jednostavnih sastojaka pretvaraju se u toplu, hranljivu čorbu koja se lako priprema i savršeno prija u danima posta.
Ovaj provereni način pripreme vraća se osnovama – krompir, povrće i pirinač slažu se u tepsiji i bez komplikacije daju toplo, domaće jelo koje lako nahrani celu porodicu.
Povrće, malo maslinovog ulja, limun, testenina i nekoliko drvenih štapića dovoljni su da nastane zanimljiv obrok koji se brzo sprema i još brže nestaje sa stola.
Jednostavni glavni sastojci i nekoliko začina pretvaraju se u zasitan obrok koji se lagano zapeče dok ne dobije mirisnu koricu.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Idejno rešenje hrama predato je gradskim vlastima, a ktitor iz Banje Luke darovao zemljište za novu crkvu koja će okupiti sve veći broj vernika.
Dok se sukob između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država opasno zaoštrava, poglavari pomesnih pravoslavnih crkava upozoravaju na katastrofalne posledice i pozivaju da se zaustavi nasilje.
Crkva podstiče roditelje da krštenje obave što ranije, bez čekanja posebnih životnih ili materijalnih uslova.