STARINSKA POSNA ŠTRUDLA SA MAKOM I ORASIMA: Bakin recept koji spaja jednostavnost i porodičnu toplinu (VIDEO)
Jednostavan recept za mirisnu poslasticu u danima posta koja okuplja porodicu i vraća tradiciju u dom.
Kolač od oraha, kakaoa i domaćeg pekmeza nekada je bio omiljena poslastica u danima posta na vodi.
U danima posta na vodi, kada trpeza postaje skromnija, u mnogim srpskim domovima nastajale su poslastice koje su jednostavnošću osvajale više od raskošnih kolača. Bake su umele da od nekoliko sastojaka naprave tortu koja se pamti po mirisu oraha, blagoj slatkoći domaćeg pekmeza i onom starinskom ukusu koji podseća na porodičnu kuhinju u kojoj se sve priprema strpljivo i s merom.
Ova poslastica, čiji je recept u starim bakinim sveskama ispisan ispod naslova srpska posna torta, upravo je takva - jednostavna, ali iznenađujuće bogata, meka i sočna, gotovo da se topi u ustima. U vreme kada se posti na vodi, ova torta bez jaja i mleka, ali i bez brašna, bila je mala radost na trpezi - kolač koji ne traži mnogo, a daruje mnogo više nego što se očekuje.
650 g šećera

Gušće skuvati 500 g šećera sa malo vode i tome dodati sve mlevene orahe. Sve dobro izmešati, prokuvati šećer sa orasima dok se masa ne zgusne, skinuti sa vatre i podeliti na tri dela. Prvi deo obojiti sa 20 g kakaoa, drugi ostaviti kakav jeste, a treći deo obojiti sa nekoliko kapi ekstrata od maline. Na dasku ovlaženu vodom izručiti sva tri dela, pa napraviti tri lista za tortu. Prvi list premazati pekmezom od kajsije, preko njega staviti drugi deo i njega namazati pekmezom, zatim staviti treći deo i preliti glazurom od kakaoa.
Glazura
Za glazuru skuvati 150 g šećera, dodati 100 g kakaoa, izmešati, skinuti sa vatre i mešati varjačom dok se preliv malo ne zgusne, a porom glazuru naneti na tortu i ravnomerno rasporediti.
Jednostavan recept za mirisnu poslasticu u danima posta koja okuplja porodicu i vraća tradiciju u dom.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.
Jednostavan, domaći kolač koji se pravi polako, sa strpljenjem, a svaki zalogaj donosi toplinu i radost.
Bez ulja i mleka, a pun badema, oraha, meda i mirisa cimeta – ovaj starinski kolačspaja suve kruške, šljive, kajsije i smokve u raskošnu zimsku poslasticu koja se lako pravi, dugo ostaje sveža i idealna je za dane posta na vodi.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Svetogorski starac otkriva koje osobine su najvažnije za hrišćanski život
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Brza priprema i bogat ukus izdvajaju ovu poslasticu koja potiče iz manastirske tradicije i lako se pravi u svakoj kuhinji.
Od oraha, urmi, smokava i suvog grožđa nastaje brza domaća poslastica na vodi koja se lako oblikuje, dugo ostaje sočna i prija kao lagan slatki zalogaj posle posnog obroka.
Monahinja Atanasija u knjizi „Ko postii dušu gosti“ otkriva korak po korak pripremu posne poslastice na vodi čiji svaki zalogaj postaje nežan i raskošan doživljaj.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.
Hrskave spolja, nežne iznutra i pune bogatog krema, ove starinske poslastice vraćaju ukus mrsnih slava kakve pamtimo.
Raskošna turšija koja svojim koloritom ukrašava svaku trpezu, a priprema se brže i jednostavnijе nego što mislite
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Orasi, beli luk, sirće i sveže začinsko bilje daju ovom jednostavnom jelu poseban karakter, a za njegovu pripremu nisu potrebne skupe namirnice niti komplikovani kulinarski postupci.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.