STARINSKA POSNA ŠTRUDLA SA MAKOM I ORASIMA: Bakin recept koji spaja jednostavnost i porodičnu toplinu (VIDEO)
Jednostavan recept za mirisnu poslasticu u danima posta koja okuplja porodicu i vraća tradiciju u dom.
Kolač od oraha, kakaoa i domaćeg pekmeza nekada je bio omiljena poslastica u danima posta na vodi.
U danima posta na vodi, kada trpeza postaje skromnija, u mnogim srpskim domovima nastajale su poslastice koje su jednostavnošću osvajale više od raskošnih kolača. Bake su umele da od nekoliko sastojaka naprave tortu koja se pamti po mirisu oraha, blagoj slatkoći domaćeg pekmeza i onom starinskom ukusu koji podseća na porodičnu kuhinju u kojoj se sve priprema strpljivo i s merom.
Ova poslastica, čiji je recept u starim bakinim sveskama ispisan ispod naslova srpska posna torta, upravo je takva - jednostavna, ali iznenađujuće bogata, meka i sočna, gotovo da se topi u ustima. U vreme kada se posti na vodi, ova torta bez jaja i mleka, ali i bez brašna, bila je mala radost na trpezi - kolač koji ne traži mnogo, a daruje mnogo više nego što se očekuje.
650 g šećera

Gušće skuvati 500 g šećera sa malo vode i tome dodati sve mlevene orahe. Sve dobro izmešati, prokuvati šećer sa orasima dok se masa ne zgusne, skinuti sa vatre i podeliti na tri dela. Prvi deo obojiti sa 20 g kakaoa, drugi ostaviti kakav jeste, a treći deo obojiti sa nekoliko kapi ekstrata od maline. Na dasku ovlaženu vodom izručiti sva tri dela, pa napraviti tri lista za tortu. Prvi list premazati pekmezom od kajsije, preko njega staviti drugi deo i njega namazati pekmezom, zatim staviti treći deo i preliti glazurom od kakaoa.
Glazura
Za glazuru skuvati 150 g šećera, dodati 100 g kakaoa, izmešati, skinuti sa vatre i mešati varjačom dok se preliv malo ne zgusne, a porom glazuru naneti na tortu i ravnomerno rasporediti.
Jednostavan recept za mirisnu poslasticu u danima posta koja okuplja porodicu i vraća tradiciju u dom.
Fil od vanile, orasi i šerbet čine desert koji se ne razlikuje od mrsnog, a recept monahinje Atanasije Rašić iz Manastira Rukumija već godinama kruži među domaćicama.
Jednostavan, domaći kolač koji se pravi polako, sa strpljenjem, a svaki zalogaj donosi toplinu i radost.
Bez ulja i mleka, a pun badema, oraha, meda i mirisa cimeta – ovaj starinski kolačspaja suve kruške, šljive, kajsije i smokve u raskošnu zimsku poslasticu koja se lako pravi, dugo ostaje sveža i idealna je za dane posta na vodi.
Zamrznuto voće, voda i prirodni zaslađivač dovoljni su za osvežavajući desert, a jedan tradicionalni sastojak daje mu neobično glatku teksturu.
Beležnica jeromonaha Ilariona Đurice sačuvala je jednostavan recept koji pokazuje kako od nekoliko darova prirode može nastati prava poslastica.
Priprema se jednostavno, a spoj džema, cimeta, voća i oraha daje mu ukus zbog kog se rado nalazi na trpezama i van dana posta.
Od oraha, urmi, smokava i suvog grožđa nastaje brza domaća poslastica na vodi koja se lako oblikuje, dugo ostaje sočna i prija kao lagan slatki zalogaj posle posnog obroka.
Bez mesa, mlečnih proizvoda i ulja, nekoliko običnih namirnica pretvara se u toplo, gusto i zasitno jelo iz "Pravoslavnog posnog kuvara".
Nema skupih namirnica ni komplikovanih koraka, a višnje mu daju posebnu sočnost i miris.
Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.
Često upravo insistiranje na sopstvenoj volji postaje izvor nemira.
Od drevne tradicije do savremenog umetničkog izraza, u Galeriji Kolarčeve zadužbine susreću se različite škole, tehnike i poetike.
Ikone su vidljivi, opipljivi prozor u duhovni svet i sredstvo komunikacije sa Bogom i svetiteljima.
Udaljavanje od Crkve je veoma opasno po čoveka.
Pouka kiparskog arhijereja govori o takvim trenucima: rasejanost, umor i osećaj da ništa ne dobijamo dok stojimo u hramu lako postanu opravdanje za ostanak kod kuće.
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.
Od drevne tradicije do savremenog umetničkog izraza, u Galeriji Kolarčeve zadužbine susreću se različite škole, tehnike i poetike.